Kondilomi

Kondilomi ili spolne bradavice jedna su od najčešćih kliničkih manifestacija HPV infekcije genitalnog područja – najčešće spolno prenosive bolesti današnjice.

Zbog sklonosti recidivima (ponovnom javljanju), dugotrajnog liječenja i moguće povezanosti s pojavom zloćudnih bolesti, genitalne HPV infekcije sve su više predmetom istraživanja.

U tekstu koji slijedi donosimo vam sve o kondilomima – njihovoj povezanosti s HPV infekcijom, kako nastaju i kako ih prepoznati, kojim se simptomima prezentiraju te koje su dostupne metode liječenja.

POVEZANOST HPV INFEKCIJE I KONDILOMA

Infekcija HPV – om spolno je prenosiva bolest koju izaziva humani papiloma virus (HPV).

U posljednjih nekoliko desetljeća broj posjeta liječničkim ordinacijama zbog genitalnih HPV infekcija je u porastu u svijetu, ali i u Hrvatskoj, osobito među mlađim, spolno aktivnim osobama oba spola.

Poznato je više od 200 tipova HPV – a, a njih oko 50 inficira mokraćno – spolni sustav. 

S obzirom na sposobnost izazivanja zloćudnih promjena, tipove HPV – a koji inficiraju intimno područje možemo podijeliti na niskorizične i visokorizične. 

Niskorizični tipovi HPV – a (6, 11, 41, 43, 44 i dr.) uzrokuju spolne bradavice – kondilome, dok visokorizični tipovi HPV – a (16, 18, 31, 35, 39, 45, 51 i dr.) mogu uzrokovati i teže promjene na sluznicama koje ponekad mogu dovesti i do nastanka karcinoma. 

Niskorizični tipovi HPV – a, mogu osim kondiloma uzrokovati i blaže promjene stanica vrata maternice, ali nisu povezani s onkogenim (zloćudnim promjenama) u organizmu.

ČIMBENICI RIZIKA

Sve spolno aktivne osobe – i muškarci i žene, su pod rizikom infekcije HPV – om.

Procjenjuje se da oko 80 % spolno aktivnih osoba bude zaraženo HPV – om u nekom trenutku svojega života.

U moguće rizične čimbenike povezane s razvojem genitalne HPV infekcije, odnosno kondiloma ubrajamo:

1. rani početak spolne aktivnosti
2. rizično spolno ponašanje (spolni kontakt bez zaštite)
3. češće mijenjanje spolnih partnera
4. muški partner koji je češće mijenjao spolne partnere
5. oslabljen imunološki sustav
6. oštećena kožna i/ili sluznična barijera
7. primjena oralnih kontraceptiva
8. pušenje cigareta

KAKO NASTAJU KONDILOMI?

Kondilomi nastaju prijenosom genitalnog HPV – a sa zaražene na nezaraženu osobu, najčešće intimnim kontaktom s inficiranom kožom ili sluznicom (prilikom vaginalnog, analnog ili oralnog spolnog odnosa), a ponekad je dovoljan i samo izravan kontakt „kože na kožu ili sluznicu“ genitalnog područja.

Također, do infekcije genitalnim HPV–om može doći i neizravnim kontaktom s kontaminiranim predmetima, a moguća je i infekcija ploda prilikom prolaska kroz porođajni kanal inficirane majke.

GDJE SE KONDILOMI NAJČEŠĆE POJAVLJUJU?

Kondilomi ili spolne bradavice obično zahvaćaju genitalno i/ili analno područje.

Kondilomi kod žena, obično su lokalizirani na stidnici (stidnim usnama), dok se kondilomi kod muškaraca pojavljuju na penisu, mošnjama ili prepuciju (kožnom naboru glavića muškog spolovila), odnosno analnoj regiji (analni kondilomi) i međici kod oba spola.

Lokalizacija kondiloma može biti i na ulazu ili u unutrašnjem dijelu rodnice žena (vaginalni kondilomi) te rjeđe, unutar mokraćne cijevi te koži anogenitalne regije oba spola.

Moguća pojava kondiloma je i u ustima, jeziku i grlu te na koži u blizini prepona.

SIMPTOMI

Razvoj kondiloma, odnosno genitalna HPV infekcija, uobičajena je i kod žena i kod muškaraca.

HPV kondilomi kod muškaraca, uglavnom ne uzrokuju ozbiljnije zdravstvene probleme, ali spolnim kontaktom, oni mogu prenijeti virus na svoje partnerice.

Uvjeti za razvoj infekcije, zbog anatomskih i fizioloških razloga, znatno su povoljniji kod žena. 

Upravo iz tog razloga, iznimno je važno pravovremeno postavljanje dijagnoze i po potrebi, provedba odgovarajućeg liječenja.

Iako su kod većine bolesnika kondilomi asimptomatski, zbog položaja i veličine mogu izazvati pojavu nekih od niže navedenih simptoma. 

1. nelagoda
2. osjećaj pečenja
3. svrbež
4. bolna osjetljivost
5. krvarenje tijekom spolnog odnosa
6. otežano mokrenje 

KONDILOMI – INKUBACIJA 

Inkubacija genitalne HPV infekcije, odnosno razdoblje od ulaska uzročnika bolesti, u ovom slučaju genitalnog humanog papiloma virusa (HPV) u organizam, do pojave prvih simptoma bolesti, relativno je dugo te traje od 6 tjedana do nekoliko godina.

Upravo zbog duge inkubacije, zaražene osobe mogu biti neprepoznati izvor zaraze za svoje spolne partnere.

JESU LI KONDILOMI OPASNI?

Anogenitalne bradavice su neugodne, ali uglavnom bezopasne.

Kod većine zaraženih, kondilomi uzrokuju samo estetske probleme i ne zahtijevaju hitno liječenje.

Tijekom trudnoće, zbog hormonalnih promjena, može doći do bujanja kondiloma koji djeluju kao fizička prepreka te sprječavaju prolazak fetusa kroz porođajni kanal.

Prethodno navedeno, indikacija je za njihovo uklanjanje.

KAKO SE POSTAVLJA DIJAGNOZA?

Promjene do kojih dovode HPV tipovi niskog rizika (tzv. kondilomi) dijagnosticiraju se anamnezom te kliničkim pregledom kako u žena, tako i u muškaraca.

Ginekološki, odnosno urološki pregled, osnova je za postavljanje dijagnoze genitalnih bradavica.

Uz pomoć jakog svijetla i povećala, pregledava se cijela anogenitalna regija.

Genitalna HPV infekcija očituje se stvaranjem šiljastih, ravnih ili invertiranih tvorbi na koži ili na sluznicama koje nazivamo kondilomima.

Ponekad je promjene moguće vidjeti tek nakon premazivanja tkiva octenom kiselinom i primjenom kolposkopa (subklinička infekcija).

Kod žena, promjene na stanicama vrata maternice uzrokovane HPV–om, otkrivaju se citološkom pretragom – PAPA testom, a kod muškaraca, iako često uzorak nije zadovoljavajući, potrebno je napraviti bris spolovila, ušća mokraćne cijevi ili genitalne regije.

Nedostatak univerzalno prihvatljive metode probira, onemogućuje pouzdanu procjenu prevalencije (učestalosti) genitalnih HPV–infekcija kod muškaraca te se oni u većini slučajeva, smatraju prenosiocima genitalnog humanog papiloma virusa.

Međutim, u svrhu postavljanja precizne dijagnoze genitalne HPV infekcije, danas se upotrebljava molekularna dijagnostika za dokazivanje prisutnosti DNA humanog papiloma virusa u uzorku tkiva ili brisu vrata maternice.

U dogovoru s izabranim ginekologom, nakon dokazane HPV infekcije, nužno je učiniti tipizaciju virusa u svrhu procjene rizika za nastanak zloćudnih promjena te daljnjeg planiranja liječenja. 

Kondilome najčešće uzrokuju HPV – tipovi niskog rizika (najčešće 6 i 11), ali mogu ih uzrokovati i visokorizični tipovi HPV – a.

KONDILOMI I TRUDNOĆA

Ako ste trudni, nećete prenijeti infekciju HPV–om svojemu nerođenom djetetu, ali 

infekcija ploda moguća je prilikom prolaska kroz porođajni kanal inficirane majke.

Dijagnoza kondiloma (kondilomatoze) u trudnoći ne mora nužno ozbiljnije utjecati na zdravlje majke i djeteta, međutim, zbog veličine i lokacije ponekad zahtijevaju adekvatan tretman i prije završetka trudnoće, jer prisutnost kondiloma u porođajnom kanalu može spriječiti prolazak fetusa te prirodan porod, ali i dovesti do infekcije novorođenčeta, odnosno prouzročiti stanje poznato kao rekurentna respiratorna papilomatoza. Spomenuti slučaj može biti indikacija za carski rez. 

S obzirom na to da promjene uzrokovane genitalnim HPV–om mogu nastati i tijekom trajanja trudnoće, uz ginekološki pregled, preporučujemo i redovitu kontrolu PAPA – testom.

Kako prepoznati kondilome?

Genitalne ili spolne bradavice (tzv. kondilomi) obično izgledaju poput ružičasto – bjelkastih bradavičastih tvorbi koje su mekane, vlažne, uzdignute (šiljaste) ili ravne te nalikuju bradavicama koje se mogu pojaviti na rukama.

Ponekad su kondilomi osobito veliki, te u takvim slučajevima govorimo o gigantskim kondilomima kao što je gigantski kondilom Buschke – Löwenstein.

Vrste kondiloma:

1. ŠILJASTI KONDILOMI 
2. RAVNI KONDILOMI
3. GIGANTSKI KONDILOMI

Od svih navedenih entiteta, šiljasti kondilomi, najčešći su klinički oblik genitalne HPV infekcije.

Očituju se u obliku jedne ili više blago uzdignutih bradavičastih izraslina nalik na cvjetaču, dobroćudna su ponašanja te podjednako zahvaćaju žene i muškarce.

Većina šiljastih kondiloma uzrokovana je HPV tipom 6 i 11, iako to nije pravilo, jer se u kondilomima mogu pronaći i HPV tipovi visokog rizika, ali i miješana infekcija. 

Upravo iz tog razloga, oni mogu biti stalni izvor infekcije visokorizičnim tipovima HPV – a i stalni onkogeni rizik bez obzira na prividno „dobroćudni“ klinički izgled.

Gigantski kondilom Buschke – Löwenstein, rijetka je klinička manifestacija genitalne HPV infekcije i češće se pojavljuje kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom. Najčešće nastaje iz postojećeg šiljastog kondiloma te predstavlja masivnu tumorsku tvorbu anogenitalne regije. S obzirom na to da može prijeći u zloćudni oblik, rana dijagnoza i liječenje su od iznimne važnosti.

Kondilomi ili papilomi?

Papilomi kao i kondilomi, u određenom postotku slučajeva, uzrokovani su HPV virusom. 

Razlika između spomenutih entiteta temelji se na prisutnosti koilocita (stanice promijenjenog izgleda inficirane HPV–om, a očljive su PAPA – testom) u šiljastim kondilomima i mogućnosti zloćudne progresije šiljastih kondiloma u odnosu na papilome koji predstavljaju HPV – inficirane lezije koje su još uvijek nedovoljno razvijene.   

Također, s obzirom na lokaciju, papilomi uzrokovani humanim papiloma virusom, obično se pojavljuju u usnoj šupljini, dok kondilomi zahvaćaju anogenitalnu regiju. 

LIJEČENJE KONDILOMA

U 90 % slučajeva, genitalna HPV infekcija prolazi sama od sebe u razdoblju od 6 mjeseci do 2 godine, dok kod manjeg broja bolesnika ista može trajati dugi niz godina.

Zasad, nažalost, specifični lijek za genitalnu HPV infekciju ne postoji, ali (vidljive i subkliničke) promjene na koži i/ili sluznici uzrokovane istim, uspješno se liječe.

Iznimno je važno pravovremeno i adekvatno liječenje svih partnera. Izbor liječenja ovisi o općem stanju i dobi bolesnika te obliku, veličini i lokalizaciji promjena.

S obzirom na to da se genitalna HPV infekcija najčešće pojavljuje u mladoj, generativno sposobnoj populaciji, izrazito je važno što manje destruirati okolno tkivo i sačuvati reproduktivnu funkciju.

KAKO SE UKLANJAJU KONDILOMI?

Iako liječenje kondiloma često nije zadovoljavajuće, zbog sposobnosti ponovnog javljanja (recidiviranja), u nastavku navodimo nekoliko dostupnih metoda njihovog uklanjanja.

Spolne bradavice uklanjaju se premazivanjem (danas se najčešće primjenjuje premazivanje kondiloma podofilinom), smrzavanjem, odnosno krioterapijom tekućim dušikom, spaljivanjem ili kirurški.

Važno je napomenuti da je primjena podofilina tijekom trudnoće strogo kontraindicirana zbog mogućeg teratogenog djelovanja na fetus.

Operacija kondiloma omogućuje odstranjenje velikih spolnih bradavica, ali ima i brojne nedostatke kao što su visok postotak recidiva, bol i ožiljci.

Promjene na sluznici vrata maternice liječe se laserski – uklanjanjem zaraženog dijela, elektrokoagulacijom ili kirurškim metodama.

Skidanje kondiloma laserom, jedna je od najučinkovitijih i najpreciznijih metoda uklanjanja kondiloma, budući da se uklanja samo promijenjeno tkivo i nema postoperativnih ožiljaka.

Postoje različite metode uklanjanja kondiloma, ali važno je istaknuti da one isključivo liječe posljedice nastale djelovanjem genitalnog HPV–a, a ne omogućuju potpunu eradikaciju virusa iz organizma.

KAKO UKLONITI KONDILOME KOD KUĆE?

S obzirom na to da se genitalne bradavice mogu vratiti čak i nakon kirurškog uklanjanja, alternativne metode liječenja (kao što je liječenje kondiloma propolisom) mogu biti od pomoći. 

Naravno, preporučujemo da se prije upotrebe istih posavjetujete s izabranim liječnikom, jer njihova djelotvornost u liječenju kondiloma nije znanstveno dokazana.

Kondilomi – liječenje propolisom

Propolis je pčelarski proizvod koji se široko koristi u alternativnoj medicini i njegova primjena datira još od 300. godine prije Krista.

Vjeruje se da su Stari Grci, Rimljani i Egipćani prvi koristili propolis, s primjenom primarno u zacjeljivanju rana. Međutim, s obzirom na to da je biološki učinak i kemijski sastav propolisa promjenjiv ovisno o njegovom zemljopisnom podrijetlu i teško ga je utvrditi, jer ovisi o čimbenicima kao što su vegetacija, godišnje doba te vrsti pčela, daljnje studije su potrebne u svrhu procjene učinkovitosti istog u liječenju raznih bolesti, pa tako i kondiloma, te procjeni sigurnosti njegove uporabe.  

PREVENCIJA

S obzirom na to da ne postoji specifično liječenje, veliki naglasak se stavlja upravo na prevenciju 

HPV infekcije.

Najpouzdaniji i najučinkovitiji način sprječavanja genitalne HPV infekcije (nastanka kondiloma) je apstinencija – suzdržavanje od spolnog odnosa.

Spolni kontakt bez odgovarajuće zaštite, iznimno je rizičan za prijenos brojnih spolnih bolesti, uključujući tako i HPV infekciju. 

Iako ne pruža potpunu zaštitu od infekcije, upotreba kondoma se svakako preporučuje, budući da smanjuje mogućnost prijenosa genitalne HPV infekcije.

Važno je naglasiti da korištenjem dostupnih metoda preventivne zdravstvene zaštite, u koje ubrajamo zdravstveni odgoj i edukaciju, cijepljenje protiv HPV–a te preventivne preglede (PAPA – test kod žena), moguće je spriječiti razvoj teških posljedica i očuvati reproduktivno zdravlje žena i muškaraca.

Kako bi se postigla željena učinkovitost cijepljenja, preporučuje se cijepljenje u mlađoj životnoj dobi, prije ulaska u spolni život.

Odgovorno spolno ponašanje i redoviti preventivni pregledi znače brigu o vlastitom zdravlju i zdravlju vašeg partnera.

Cjenik ginekoloških usluga pogledajte ovdje.

LITERATURA:

1. Genitalne infekcije humanim papilomavirusom
2. Genitalne HPV infekcije u trudnoći
3. Genital warts, Mayo Clinic
4. Biomedical Properties of Propolis on Diverse Chronic Diseases and Its Potential Applications and Health Benefits

Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.