Sve što trebate znati o spolnim odnosima nakon menopauze

Svaka će žena u nekom trenutku svoga života ući u menopauzu i suočiti se s brojnim fizičkim i psihičkim promjenama. Te promjene mogu biti zastrašujuće, pogotovo ako u svojoj blizini niste imali nekoga tko je te iste promjene već prošao. S obzirom da je očekivani životni vijek za žene u Hrvatskoj narastao na 81 godinu, prosječna će žena trećinu ili čak polovicu života provesti u postmenopauzalnom razdoblju. Upravo zbog toga, važno je upoznati se s promjenama koje možete očekivati u tom periodu. Spolni odnosi nakon menopauze ne trebaju biti tabu tema,  stoga donosimo nekoliko savjeta kako ih poboljšati.

ŠTO JE TO MENOPAUZA?

Menopauza je prirodna pojava koja označava prestanak menstruacijskih ciklusa, a time i ženine reproduktivne sposobnosti. Dijagnoza se postavlja najranije godinu dana nakon zadnje menstruacije, a razdoblje do menopauze (perimenopauza) obilježeno je postupnim smanjivanjem funkcije jajnika u obliku kraćih, manje obilnih krvarenja, neredovitih ciklusa te rjeđih ovulacija. Menopauza najčešće nastupa u četvrtom i petom desetljeću života žene, no može nastati i ranije zbog genetskih, metaboličkih, autoimunih i drugih uzroka te tada govorimo o prijevremenoj menopauzi. Kod dijela žena, medicinski postupci poput zračenja zdjelice, nekih lijekova ili kirurških zahvata (npr. bilateralne ooforektomije, tj. odstranjivanja oba jajnika) naglo dovode do umjetno izazvane menopauze. 

KOJE SIMPTOME MOŽETE OČEKIVATI U MENOPAUZI?

Simptomi koji se javljaju već početkom perimenopauze posljedica su postupnog smanjenja funkcije jajnika koji sada proizvode sve manje spolnih hormona – posebno estrogena, ali i progesterona. Fiziološke menopauzalne promjene imaju manji učinak i na testosteron koji polagano pada s godinama. U perifernim tkivima (nadbubrežnim žlijezdama i masnom tkivu) estrogeni se i dalje stvaraju iz androgena (muških spolnih hormona), no ukupna količina estrogena puno je niža. 

Kako spolni hormoni imaju mnogo funkcija i izvan spolnog sustava, njihov manjak u menopauzi može uzrokovati valove vrućine (valunge), umor, debljanje, psihičke promjene, vaginalnu suhoću, osteoporozu i dr. Težina i spektar simptoma pokazuju individualne razlike među ženama, a smatra se da to ovisi o razinama i omjerima preostalih spolnih hormona. 

ŠTO JE SA SEKSUALNOM FUNKCIJOM NAKON MENOPAUZE?

Seksualnost je definirana mnogim biološkim, psihološkim i sociološkim čimbenicima koji se na osobit način isprepliću u postmenopauzalnom razdoblju. Popularna je tendencija očekivati da će žene nakon pedesete godine izgubiti interes za seksualnim odnosima, međutim, istraživanja su pokazala da veći dio žena želi nastaviti prakticirati intimne odnose i u zrelijim godinama.

Biološki mehanizmi nakon menopauze ipak dosta utječu na spolne odnose. Naime, čak 42-88% žena u postmenopauzalnom razdoblju navodi da se susrelo s određenim simptomima seksualne disfunkcije od kojih su najčešći:

– suhoća, svrbež, iritacija i peckanje genitalnog područja
– smanjena lubrikacija
– bolni spolni odnosi
– smanjen libido
– smanjeno uzbuđenje
– izostanak i slabljenje orgazma.

Iako su navedeni simptomi razmjerno česti, samo mali dio žena o tome razgovara sa svojim liječnikom, dok velika većina njih zbog nelagode, stereotipa ili manjka informiranosti o mogućnostima liječenja, ipak ne traži pomoć.

ŠTO SE NAKON MENOPAUZE DOGAĐA SA SPOLNIM ORGANIMA?

Otprilike 50% žena gubitkom hormona nakon menopauze susrest će se sa simptomima genitourinarnog sindroma kao što su gubitak elastičnosti te stanjivanje rodnice, vaginalna suhoća i smanjena lubrikacija, bol pri spolnim odnosima (dispareunija), sklonost ozljedama i krvarenju genitalnog područja te urinarni simptomi. Povećani rizik za nastanak genitourinarnog sindroma imaju žene koje nisu vaginalno rodile, pušačice te žene koje ne prakticiraju spolne odnose ni masturbaciju.

Mokraćni mjehur i uretra (mokraćna cijev) tijekom embrionalnog razdoblja nastaju iz istog dijela embrija te nasljeđuju iste osobine, među kojima je i osjetljivost na spolne hormone. Smanjenjem utjecaja hormona, spolni se organi žene čak i anatomski mijenjaju tako da sve više liče spolnim organima prije puberteta, a mokraćni mjehur postane sklon infekcijama te se posljedično javlja čest nagon na mokrenje, bol ili čak inkontinencija mokraće.

Za razliku od ostalih simptoma menopauze koji će nakon nekog vremena spontano proći (npr. valunzi i noćno znojenje), simptomi genitourinarnog sindroma kroničnog su i progresivnog tijeka ako se ne liječe. 

Treba imati na umu da navedeni simptomi mogu nastati i kao posljedica nekih drugih stanja i bolesti. Svrbež i iritacije mogu nastati zbog infekcija ili nekih dermatoloških bolesti. Iako je šansa za trudnoćom nakon menopauze minimalna, odnosno nepostojeća, mehaničku je kontracepciju (kondom) poželjno koristiti kako biste se zaštitili od spolno prenosivih infekcija.

ZAŠTO NASTAJU OSTALE PROMJENE SEKSUALNE FUNKCIJE NAKON MENOPAUZE?

Spolni hormoni ne utječu samo na spolne organe već i na moždane funkcije pa tako reguliraju seksualno ponašanje, ali i raspoloženje, emocije i kogniciju. Smatra se da ravnoteža između estrogena i androgena utječe na libido tj. seksualnu želju i uzbuđenje. Česta je pojava da u peri- i postmenopauzi seksualna želja dolazi tek nakon fizičkog podražaja. Određen postotak žena, zbog prevage testosterona, u tom razdoblju osjeća čak i pojačanu seksualnu želju i uzbuđenje.

Uzbuđenje, kao i sposobnost postizanja orgazma, ovise o signalima iz mozga, ali i o krvnoj opskrbi klitorisa i ostatka genitalnog područja – slično kao kod erekcije u muškaraca. Smatra se da zbog hormonalnih promjena dolazi do disfunkcije endotela krvnih žila oko intimnog područja i smanjene osjetljivosti živčanih stanica što dovodi do smanjenja osjetljivosti na podražaj i produljenja vremena potrebnog za orgazam.

KAKO SU PSIHOLOŠKE PROMJENE POVEZANE SA SEKSUALNOM FUNKCIJOM NAKON MENOPAUZE?

Seksualna funkcija ovisi i o sveukupnom psihičkom i fizičkom stanju osobe. Čak i blaži poremećaji spavanja, raspoloženja ili umor mogu znatno poremetiti intimni život. Tjelesne promjene poput debljanja, starenja ili suhoće rodnice mogu utjecati na ženinu sliku o sebi i narušiti njeno samopouzdanje.

Prestanak funkcije jajnika, a time i mogućnosti ostvarivanja potomstva, mnogim će ženama „teško pasti” te kod liječenja seksualnih disfunkcija i taj aspekt promjene vlastite slike o sebi treba imati na umu.

Ukoliko ženi poteškoće oko seksualnih odnosa stvaraju veliko psihičko opterećenje te utječu na njeno svakodnevno funkcioniranje, potrebno je potražiti pomoć liječnika ili terapeuta. Moguće je da je nastupio poremećaj slabe spolne želje (eng. Hypoactive Sexual Dysfunction Disorder) koji se različitim medicinskim i terapijskim metodama može liječiti.

Ne treba zanemariti ni utjecaj partnerovih seksualni problema, u prvom redu erektilne disfunkcije, na vaš odnos. Seksualni problemi, iako fizički možda pogađaju samo jednog partnera, psihički utječu na oboje, kao i na cijeli odnos.

KAKO POBOLJŠATI INTIMNE ODNOSE NAKON MENOPAUZE?

Muškarci s godinama također doživljavaju promjene seksualne funkcije. Oni sve češće progovaraju o svojim problemima, a tablete za poboljšanje seksualne funkcije u muškaraca već su desetljećima poznate i naširoko korištene. Iako tako jednostavno rješenje za seksualnu disfunkciju kod žena još uvijek ne postoji, ipak postoji mnogo načina kako poboljšati intimna iskustva i u zrelijim godinama.

Uz općenite preporuke o zdravoj prehrani i održavanju primjerene tjelesne aktivnosti, spomenut ćemo nekoliko načina kako se boriti sa specifičnim simptomima koji se javljaju u menopauzi. Ne smije se zaboraviti na važnost očuvanja mentalnog zdravlja i dobre komunikacije s partnerom kao ni druge bolesti s kojima se žene suočavaju. 

Pokazalo se da će žene koje boluju od dijabetesa tipa 1 ili 2, metaboličkog sindroma, arterijske hipertenzije ili dislipidemije te žene koje pate od prekomjerne tjelesne težine, alkoholizma ili nikotinizma, češće imati teže simptome menopauze i lošiju kvalitetu spolnih odnosa. Postepeno skidanje i normaliziranje tjelesne težine pozitivno utječe na spomenute komorbiditete, ali i na intimne odnose. Savjetuje se prestanak pušenja i konzumacije alkohola zbog štetnih učinaka tih tvari na krvne žile što bitno doprinosi smanjenju seksualne funkcije.

LUBRIKANTI, INTIMNI GELOVI I KREME

Prva linija liječenja su lubrikanti i kreme/gelovi za vlaženje rodnice posebno napravljene za genitalno područje.

Kreme i gelove za vlaženje rodnice moguće je kupiti u ljekarnama bez recepta. Ovi preparati namijenjeni su za korištenje svakog dana ili više puta tjedno kako bi se održala prikladna hidratacija vanjskog spolovila i/ili rodnice. Ovi pripravci korisni su za sve žene koje se bore s povećanom osjetljivošću i suhoćom vanjskog spolovila, bez obzira na to jesu li u menopauzi ili ne.

Lubrikanti se koriste neposredno prije ili tijekom spolnih odnosa. Postoji više vrsta lubrikanata – na bazi vode, ulja ili silikona. Lubrikanti na bazi vode brzo se suše, stoga, iako su najjeftiniji, možda i nisu najbolji izbor. Lubrikanti na bazi silikona prikladni su za osjetljivu kožu, dulje ostaju na površini te se mogu koristiti s kondomima, dijafragmama i ostalim barijerama od gume i lateksa, ali ne i sa seksualnim igračkama. Lubrikanti na bazi ulja ne smiju se koristiti u vagini već samo na vanjskom spolovilu, a posebno ih treba izbjegavati uz kondome i seksualne igračke. 

Obratite pažnju na sastav lubrikanta jer lubrikanti s okusom često sadrže glicerin koji se u rodnici raspada na jednostavne šećere koji hrane gljivice te pogoduju njihovom rastu. Ako ste skloni alergijama i kožnim reakcijama, kod kupnje lubrikanata i intimnih krema izaberite one posebno napravljene za osjetljivu kožu, bez dodanih parfema, parabena i ostalih tvari koje mogu izazvati neželjene reakcije.

LOKALNA HORMONSKA TERAPIJA

Ova vrsta lokalne terapije koristi se najčešće za ublažavanje simptoma suhoće spolnih organa i bolnost pri intimnim odnosima. Ako lubrikanti i ostale kreme dostupne bez recepta u ljekarnama ne pomognu, na preporuku liječnika, može se početi s estrogenskim vaginalnim tabletama, kremama ili prstenima. Ovakvi pripravci najčešće sadrže prirodni ili sintetski estradiol, a kontraindicirani su kod žena s povećanim rizikom od razvoja o hormonima ovisnog karcinoma. 

Na početku terapije, lokalni hormonski pripravci koriste se svaki dan, a kasnije dva puta tjedno sve dok simptomi traju. Istraživanja su pokazala da iako postoji određena apsorpcija u krvotok, ne postoji rizik od hiperplazije endometrija ni razvoja karcinoma jednu godinu nakon korištenja pripravaka.

Nedavno su na području SAD-a i Europe odobreni novi intravaginalni pripravci na bazi dihidroepiandrosterona (DHEA). DHEA se u vagini pretvara u estrogene, ali i u androgene koji i kod žena dokazano poboljšavaju seksualne funkcije (seksualnu želju, uzbuđenje i užitak). 

Primjena samog testosterona ni u kojem dosad postojećem obliku nije pokazala zadovoljavajuće efekte zbog pojave virilizacije tj. razvitka muških spolnih karakteristika kod žena.

HORMONSKA TERAPIJA

Hormonska nadomjesna terapija rezervirana je za nešto teže sustavne simptome menopauze (npr. valove vrućine, znojenje, umor) te nije indicirana za izolirane genitalne simptome osim u slučaju kada primjena lokalne hormonske terapije nije bila učinkovita. Hormonska nadomjesna terapija provodi se uzimanjem estrogenskih ili kombinacije estrogenskih i progesteronskih pripravaka, najčešće u obliku tableta ili kožnih naljepaka.

Za simptome dispareunije i suhoće rodnice, liječnik može savjetovati uzimanje selektivnih modulatora estrogenskih receptora poput ospemifena. Ovi lijekovi nisu hormoni, ali imaju učinak sličan estrogenu na vaginalno tkivo. Ospemifen se preporuča ženama koje ne mogu koristiti lijekove na bazi hormona, a to su žene koje su preboljele ili u obiteljskoj anamnezi navode karcinom dojke.

TJELESNA AKTIVNOST

Tjelesna je aktivnost svakako poželjna za održavanje zdravlja i prevenciju stresa. Joga i Kegelove vježbe posebno se preporučuju za aktivaciju i relaksaciju te jačanje mišića zdjelice, za što se pokazalo da pomaže u upoznavanju vlastitog tijela i ostvarivanju seksualnog užitka. Kegelove vježbe mogu pomoći i kod nekih oblika urinarne inkontinencije. Fizikalna terapija usmjerena na mišiće zdjeličnog dna također može pomoći u opuštanju i jačanju mišića oko vagine. 

Tjelesna aktivnost, pogotovo vježbe s opterećenjem, pozitivno utječu i na čvrstoću kosti. Žene koje pate od osteoporoze, koja često nastupa nakon menopauze, trebaju se prije fizičke aktivnosti posavjetovati sa stručnjakom kako bi se izbjegli lomovi kostiju.

Preporuča se održavanje redovite seksualne aktivnosti kroz intimne odnose ili masturbaciju jer povećanje dotoka krvi u spolne organe tijekom tih aktivnosti usporava napredovanje stanjivanja tkiva i suhoće rodnice.

VAGINALNA REJUVENACIJA

Sve popularnije metode laserske rejuvenacije (pomlađivanja) rodnice još uvijek nisu pokazale zadovoljavajući učinak na seksualnu funkciju kod postmenopauzalnih žena, no smatra se da će se ova metoda u budućnosti razvijati i u tom smjeru.

I ZA KRAJ…

Često, ako ne i uvijek, kad pričamo o menopauzi, pričamo o svim njenim lošim stranama, ali mnogo je i onih pozitivnih. Mnoge su žene nakon menopauze doživjele procvat vlastite seksualnosti povezavši se ponovno kroz sve promjene koje su prolazile sa svojim dugogodišnjim partnerima. Neke su se napokon oslobodile straha od trudnoće zbog kojega nikada zapravo nisu uživale u spolnim odnosima. Prestanak mjesečnih krvarenja, promjena raspoloženja kod PMS-a i migrena povezanih sa ciklusom te ulazak u zrelije životne godine mogu biti oslobađajuće iskustvo. 

Neugodni se simptomi menopauze današnjim metodama uspješno liječe te je moguće i godinama nakon ulaska u menopauzu održavati zadovoljavajuće seksualne odnose. 

Pričajte sa svojim liječnikom o vašem spolnom zdravlju!

Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Izvor:  www.uhn.ca, www.msd-prirucnici.placebo.hr, www.psychologytoday.com, www.mayoclinic.org, www.menopause.org, www.ncbi.nlm.nih.gov

Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.