Nokturija: noćno mokrenje kod djece i odraslih – uzroci i rješenja

Nokturija je medicinski termin koji karakterizira česta potreba za mokrenjem tijekom noći, što može značajno utjecati na kvalitetnu sna i svakodnevno funkcioniranje. 

Može zahvatiti i odrasle i djecu, no uzroci i pristup nokturiji se razlikuju. 

U nastavku donosimo sve što trebate znati o nokturiji – što je, zašto nastaje, kako se dijagnosticira i liječi, te koje promjene možete unijeti u svakodnevicu kako biste poboljšali kvalitetu života.

Što je nokturija i kod koga se može javiti?

Nokturija je medicinski pojam koji označava potrebu za učestalim mokrenjem tijekom noći, koje ometa san i zahtijeva buđenje radi pražnjenja mokraćnog mjehura. Iako se često smatra bezazlenim, može biti znak ozbiljnih zdravstvenih problema ili pak uzrokovati umor te razdražljivost.

Ona se može javiti:

• kod starijih osoba – s godinama slabi funkcija mjehura, dolazi do hormonalnih promjena i pojave kroničnih bolesti koje pogoršavaju stanje

• kod muškaraca srednje i starije dobi – najčešće zbog povećane prostate (stanje poznato kao benigna hiperplazija prostate)

• kod žena u menopauzi i postmenopauzi – uslijed hormonskih promjena koje utječu na tonus mjehura

• kod djece – noćno mokrenje je obično posljedica prekomjernog uzimanja tekućine u večernjim satima. Kod djece se nokturija najčešće odnosi na  nevoljno noćno mokrenje – enurezu. Iako je do određene dobi uobičajena, učestala pojava nakon pete godine života zahtijeva liječničku pozornost.

• kod osoba s bolestima srca, bubrega, šećernom bolesti – zbog povećanog izlučivanja urina noću

Važno je napomenuti da noćno mokrenje ne treba olako shvaćati, posebno kada se učestalost poveća i počne utjecati na san, koncentraciju i svakodnevne aktivnosti.

Kako nastaje noćno mokrenje?

Nokturija je posljedica narušene ravnoteže između noćne proizvodnje urina, kapaciteta mokraćnog mjehura i kvalitete sna. Postoji nekoliko glavnih mehanizama:

1. Povećana noćna diureza (mokrenje) – noću bubrezi proizvode više urina nego što je normalno. To se događa kod bolesti srca (zbog redistribucije tekućine u ležećem položaju), kronične bubrežne bolesti, dijabetesa i kod poremećenog lučenja hormona antidiuretskog hormona (ADH).
   
   ADH (antidiuretski hormon), ili vazopresin, hormon je koji noću signalizira bubrezima da zadrže vodu i time smanjuju količinu urina. Kod starijih osoba i nekih kroničnih bolesti dolazi do smanjenog lučenja ADH-a, zbog čega se urin i dalje obilno proizvodi tijekom noći.

2. Smanjeni kapacitet mokraćnog mjehura – može biti uzrokovan različitim stanjima, uključujući:

• infekcije mokraćnog sustava – upale poput cistitisa mogu iritirati mokraćni mjehur i uzrokovati učestalo mokrenje, čak i kad mjehur nije potpuno ispunjen.

• kamenčići u mjehuru – mogu blokirati protok urina, uzrokujući bol i potrebu za čestim mokrenjem, a ponekad i nokturiju.

• hiperaktivni mokraćni mjehur – stanje u kojem mjehur nenadano i pretjerano reagira na podražaje autonomnog živčanog sustava, uzrokujući hitnu potrebu za mokrenjem, čak i noću.

• karcinomi – tumori mokraćnog sustava, poput karcinoma mokraćnog mjehura, mogu smanjiti kapacitet mjehura i izazvati česta mokrenja.

• neurogeni poremećaji – stanja koja utječu na živčani sustav, poput Parkinsonove bolesti ili multiple skleroze, ometaju signale između mozga i mjehura, uzrokujući učestalo mokrenje.

1. Poremećaji spavanja – osobe koje se često bude (npr. zbog apneje u snu) mogu osvijestiti potrebu za mokrenjem iako ona nije primarni uzrok buđenja.
   
   Kod djece, nokturija može biti posljedica nezrelosti živčanog sustava, emocionalnog stresa, genetske predispozicije ili pak konzumacije tekućina i hrane koja potiče mokrenje prije spavanja.

Koji su simptomi i kako prepoznati nokturiju?

Simptomi uključuju:

• buđenje jedanput ili više puta tijekom noći radi svjesne potrebe za mokrenjem

• poremećaj kvalitete sna – teško ponovno usnivanje

• dnevni umor, glavobolje, razdražljivost, smanjena koncentracija

• kod djece – mokrenje u krevet bez buđenja, najčešće u prvom dijelu noći

Razlika između nokturije i urinarne inkontinencije:

Kod nokturije, osoba se budi tijekom noći jer osjeti potrebu za mokrenjem i svjesno odlazi obaviti nuždu. S druge strane, kod urinarne inkontinencije dolazi do nevoljnog otjecanja urina, bez potpune kontrole nad mokraćnim mjehurom, često i bez buđenja. 

Kako se postavlja dijagnoza?

Procjena započinje vođenjem dnevnika mokrenja, koji je jednostavna, ali vrlo korisna metoda. Pacijent nekoliko dana zapisuje:

• koliko je puta mokrio tijekom dana i noći

• u koje vrijeme se to dogodilo

• koliko tekućine je popio prije spavanja

• koliko urina je izlučio (mjerenjem u posudici)

• kada je uzeo lijekove

Nakon toga slijede detaljniji dijagnostički testovi:

Klinički pregled

Provodi ga liječnik u ordinaciji. Pregled uključuje:

• palpaciju abdomena radi otkrivanja napetosti u donjem dijelu trbuha ili punog mokraćnog mjehura

• perkusiju (tapkanje) iznad mjehura kako bi se procijenilo ima li zaostalog urina

• urološki i ginekološki pregled – ispituje se stanje prostate kod muškaraca i zdjeličnih organa kod žena

• neurološki pregled – traže se znaci oštećenja živčanog sustava koji bi mogli utjecati na kontrolu mjehura

Analiza urina i urinokultura

• uzorak urina daje se u sterilnu posudicu (najčešće prvi jutarnji urin)

• u analizi urina se traže: glukoza (dijabetes), leukociti i nitriti (infekcija), bjelančevine (bolest bubrega)

• ako se sumnja na infekciju, radi se urinokultura – urin se stavlja na hranjivu podlogu kako bi se otkrile bakterije; rezultat je gotov za 24 do 48 sati

Krvne pretrage

Uzima se krv iz vene (najčešće iz ruke), a analizira se:

• urea i kreatinin – pokazuju funkciju bubrega

• glukoza – visoke vrijednosti mogu ukazivati na dijabetes

• elektroliti (natrij, kalij) – ravnoteža minerala važna je za normalan rad bubrega i srca

Ultrazvuk urotrakta

Neinvazivna i bezbolna pretraga. Provodi se na pun mjehur:

• pacijent leži na leđima dok liječnik sondom prelazi preko donjeg dijela trbuha

• može se vidjeti stanje bubrega, mokraćovoda, mokraćnog mjehura i prostate

• nakon mokrenja mjeri se količina zaostalog urina, što pomaže u procjeni funkcije mjehura

Urodinamsko testiranje

Specijalizirana pretraga kojom se procjenjuje kako mjehur pohranjuje i izbacuje mokraću.

Postupak:

• u mokraćni mjehur se tankim kateterom uvodi fiziološka otopina

• u rektum ili rodnicu umeće se drugi kateter koji mjeri tlak

• pacijent se potiče da kaže kada osjeća potrebu za mokrenjem, a zatim i da mokri

Mjeri se:

• kapacitet mjehura

• osjetljivost i kontrakcije detruzora (mišića mjehura)

• tlak u mjehuru i trbuhu
  
  

Mjerenje ADH-a

ADH se luči iz hipofize i kontrolira količinu vode koju bubrezi izlučuju.

Krv se uzima:

• ujutro natašte

• u posebnim uvjetima (ponekad i noću) kako bi se otkrio poremećaj ritma lučenja hormona

Polisomnografija

Koristi se ako se sumnja na poremećaj disanja u snu (apneju) kao uzrok buđenja.

Postupak:

• pacijent provodi noć u laboratoriju za spavanje

• tijekom sna prate se: otkucaji srca, disanje, zasićenost kisikom, pokreti tijela, faze sna i buđenja

Kako zaustaviti noćno mokrenje?

Promjena životnih navika

• ograničenje unosa tekućine prije spavanja

• izbjegavanje diuretičkih napitaka (kava, alkohol) navečer

• redovito pražnjenje mjehura prije spavanja
  

Lijekovi

• dezmopresin – sintetski analog ADH-a koji smanjuje noćnu produkciju urina

• antimuskarinici i beta-3 agonisti – smanjuju aktivnost preaktivnog mjehura

• alfa-blokatori – opuštaju glatke mišiće prostate i olakšavaju protok urina kod muškaraca

Psihološka podrška

• kod djece uključuje motivacijske tablice, sustav nagrađivanja, rad na osjećaju kontrole

• edukacija roditelja o izbjegavanju kazni i osiguravanju emocionalne podrške

• kod odraslih s anksioznošću – kognitivno-bihevioralna terapija može pomoći u regulaciji ciklusa spavanja i stresa

I za kraj…

Iako se noćno mokrenje kod djece često doživljava kao prolazna faza, a kod odraslih kao “normalni dio starenja”, nokturija može ukazivati na ozbiljnije zdravstvene probleme. 

Bez obzira na dob, važno je prepoznati uzrok i pristupiti problemu sustavno. Pravilna dijagnoza i individualiziran pristup liječenju mogu značajno poboljšati kvalitetu sna, zdravlja i svakodnevnog života.

Literatura:

1. Gordon DJ, Emeruwa CJ, Weiss JP. Management Strategies for Nocturia. Curr Urol Rep. 2019;20(11):75. Published 2019 Nov 9. doi:10.1007/s11934-019-0940-2
2. Smith A, Wein A. Current pharmacotherapy of nocturia. Expert Opin Pharmacother. 2013;14(7):885-894. doi:10.1517/14656566.2013.783020
3. Van Kerrebroeck P. Nocturia: current status and future perspectives. Curr Opin Obstet Gynecol. 2011;23(5):376-385. doi:10.1097/GCO.0b013e32834ac78c

Autor: Dr. Alda Ranogajec u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.