Molarna trudnoća – što je i zašto se pojavljuje?

Molarna trudnoća, poznata i pod nazivom hidatiformna mola (hrv. grozdasta potajnica), rijetka je komplikacija trudnoće koju karakterizira abnormalan rast trofoblasta – tkiva koje se normalno razvija u posteljicu, i jedan je od brojnih entiteta poznatih pod zajedničkim imenom gestacijska trofoblastična bolest (engl. gestational trophoblastic disease – GTD).

Sve gestacijske trofoblastične bolesti čine jedinstvenu skupinu novotvorina čovjeka, budući da nastaju iz tkiva trofoblasta koje pripada plodu i sadrži genetski materijal dominantno očeva podrijetla.

S obzirom na to da je ispravna genetička struktura, odnosno prisutnost oba roditeljska genetička materijala, zajedno s čimbenicima okoliša (primarno majčinom prehranom i razinom kisika) preduvjet normalnog razvoja ploda i posteljice, ne iznenađuje da čak i najmanja pogreška u procesu oblikovanja budućeg embrija može imati primjetan učinak na tijek i ishod trudnoće. 

RAZVOJ POSTELJICE

Posteljica (lat. placenta) je privremeni organ koji nastaje sjedinjenjem tkiva majke i fetusa, a čiji je ispravan razvoj preduvjet za uspostavljanje normalne trudnoće.

Razvoj posteljice započinje implantacijom blastociste (zametka) u sluznicu maternice – endometrij. 

Blastocista je cistična tvorba građena od nakupina stanica u unutrašnjosti (embrioblasta) koje predstavljaju budući embrij, i vanjskog sloja stanica (trofoblasta) iz kojeg će se razviti posteljica.

U normalnim okolnostima, bujanje trofoblasta do kojeg dolazi na mjestu implantacije omogućuje potpuno „ukopavanje“ oplođene jajne stanice u sluznicu maternice. Također, trofoblast signalizira prepoznavanje trudnoće proizvodnjom humanog korionskog gonadotropina (hCG), a kasnije omogućuje i prehranu embrija, stvarajući vezu s majčinim krvnim žilama.

Osnovnu funkcionalnu jedinicu posteljice čine posteljične resice – prstoliki izdanci posteljice prekriveni stanicama trofoblasta koje omogućuju izmjenu plinova i hranjivih tvari između majke i fetusa te proizvodnju „hormona trudnoće“. 

Iz svega navedenog, jasno je kako poremećaj funkcije trofoblasta, može dovesti do abnormalnog razvoja posteljice i/ili ploda, s posljedičnim razvojem komplikacija trudnoće.

VAŽNOST GENETSKIH ČIMBENIKA U REGULACIJI RAZVOJA TRUDNOĆE

Razvoj embrija (ploda) određen je nizom precizno reguliranih procesa koji započinju oplodnjom, a završavaju oblikovanjem više od 200 različitih vrsta stanica ljudskog organizma. 

Oplodnja predstavlja stapanje muške (spermij) i ženske (jajna stanica) spolne stanice i rezultira stvaranjem zigote (oplođena jajna stanica) koja sadrži genetski materijal oba roditelja.

Nepravilan omjer majčinog i očevog genetičkog materijala dovodi do brojnih poremećaja u rastu i razvoju ploda i posteljice, uključujući razvoj molarne trudnoće, ali i drugih gestacijskih trofoblastičnih bolesti. 

RIZIČNI ČIMBENICI ZA NASTANAK MOLARNE TRUDNOĆE

Brojna istraživanja pokazala su da molarna trudnoća nastaje kao posljedica abnormalne oplodnje, odnosno prekomjernog ili isključivo očevog doprinosa genetičkom sadržaju zigote.

Premda točan uzrok molarne trudnoće nije u potpunosti poznat, u nastavku navodimo nekoliko rizičnih čimbenika povezanih s nastankom iste:

• etnicitet (u odnosu na Europu, učestalost molarne trudnoće veća je u nekim Azijskim zemljama)
• dob majke manja od 15 i veća od 40 godina
• prethodna molarna trudnoća 
• prethodni spontani pobačaji
• prehrambeni čimbenici (poglavito nedostatak vitamina A)

PODJELA GESTACIJSKIH TROFOBLASTIČNIH BOLESTI

Prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije, gestacijska trofoblastična bolest (GTB) uključuje širok spektar malignih (zloćudnih) novotvorina i premalignih promjena koje prethode njihovom nastanku. 

DOBROĆUDNE GESTACIJSKE TROFOBLASTIČNE BOLESTI

• kompletna hidatiformna mola
• parcijalna hidatiformna mola

ZLOĆUDNE GESTACIJSKE TROFOBLASTIČNE BOLESTI

• invazivna hidatiformna mola
• gestacijski koriokarcinom 

Zloćudne gestacijske trofoblastične bolesti mogu se razviti iz svih oblika patoloških trudnoća, spontanog ili induciranog prekida trudnoće, ektopične trudnoće, ali i nakon potpuno normalne trudnoće. 

HIDATIFORMNA MOLA (MOLARNA TRUDNOĆA)

Molarna trudnoća najčešći je oblik gestacijske trofoblastične bolesti (GTB) u kojoj dolazi do potpune 

ili djelomične transformacije posteljičnih resica i abnormalnog rasta trofoblasta.

Naime, posteljične resice zadebljaju (bujaju) i cistično se promijene.

Zbog karakterističnog izgleda posteljice koja je građena od puno mjehurića nalik na zrna grožđa, ova promjena naziva se i grozdasta potajnica.

Razlikujemo kompletnu hidatiformnu molu koja predstavlja promjenu koja zahvaća cijelu posteljicu te parcijalnu hidatiformnu molu (PHM) koja zahvaća dio tkiva posteljice.

Molarne trudnoće smatraju se premalignim promjenama budući da se mogu zloćudno preobraziti. 

KOMPLETNA HIDATIFORMNA MOLA

Kompletna hidatiformna mola (KHM) posljedica je abnormalne oplodnje, odnosno isključivo očevog doprinosa genetičkom sadržaju zigote zbog čega ne dolazi do razvoja zametka (ili propada vrlo rano) nego samo do abnormalnog bujanja trofoblasta oko promijenjenih posteljičnih resica.

PARCIJALNA HIDATIFORMNA MOLA

Parcijalna hidatiformna mola posljedica je prekomjernog očevog doprinosa genetičkom sadržaju zigote, a budući da je prisutan i majčin genetički materijal, postoji prisutnost fetalnih krvnih žila i fetalnog tkiva (za razliku od kompletne mole). Većina ovih trudnoća završava spontanim pobačajem unutar prvih nekoliko tjedana nakon oplodnje. Vrlo rijetko, trudnoća se nastavlja, pri čemu ova djeca pokazuju zastoj u rastu i brojne malformacije.  

INVAZIVNA HIDATIFORMNA MOLA

Invazivna hidatiformna mola karakterizirana je povećanim posteljičnim resicama koje prodiru duboko u mišićni sloj maternice, a iznimno rijetko mogu i metastazirati. Često se spontano povlači.

GESTACIJSKI KORIOKARCINOM

Gestacijski koriokarcinom zloćudna je novotvorina stanica trofoblasta posteljice.

Najčešće nastaje nakon trudnoće s kompletnom hidatiformnom molom, međutim može nastati i nakon potpuno normalne trudnoće ili tkiva posteljice koje je ostalo u maternici nakon spontanog pobačaja.

MOLARNA TRUDNOĆA – simptomi i znakovi

• krvarenje iz rodnice tijekom prvog tromjesečja trudnoće
• bol u području trbuha
• izražena jutarnja mučnina i povraćanje
• veći trbuh nego što se to očekuje kod normalne trudnoće
• nepostojanje pokreta/srčane akcije ploda
• ispadanje grozdastog tkiva (promijenjenih posteljičnih resica) iz rodnice

Simptomi molarne trudnoće ne moraju se ni po čemu razlikovati od simptoma koji prate normalnu trudnoću, međutim oni su ponekad intenzivniji.

KAKO SE POSTAVLJA DIJAGNOZA MOLARNE TRUDNOĆE?

Molarna trudnoća obično se dijagnosticira tijekom prvog rutinskog pregleda u trudnoći. 

Dijagnoza se postavlja na temelju detaljne ginekološke anamneze, krvnih laboratorijskih pretraga, ginekološkog te ultrazvučnog pregleda koji ujedno predstavlja i dijagnostičku metodu izbora.

U potpunoj hidatiformnoj moli, ultrazvučnom pretragom se u materištu ne nalazi gestacijska vrećica s plodom, već slika tzv. „snježne mećave“ koja predstavlja povećane i cistično proširene posteljične resice, grozdastog izgleda. U parcijalnoj molarnoj trudnoći embrij može biti vidljiv. 

Laboratorijski se utvrđuje razina βhCG – a u krvi koja je izrazito povišena s obzirom na gestacijsku dob. 

KOMPLIKACIJE MOLARNE TRUDNOĆE

Ponekad, nakon spontanog završetka trudnoće ili terapijskog zahvata, dijelovi molarne trudnoće, odnosno promijenjenog posteljičnog tkiva, mogu zaostati u maternici i uzrokovati trajnu gestacijsku trofoblastičnu bolest – invazivnu hidatiformnu molu ili rijetko, gestacijsku trofoblastičnu neoplazmu – koriokarcinom. 

Ostale moguće komplikacije molarne trudnoće uključuju:

• sepsu
• preeklampsiju (trudnoćom izazvanu hipertenziju)
• razvoj šoka

LIJEČENJE MOLARNE TRUDNOĆE

Premda velik broj molarnih trudnoća završava spontanim gubitkom trudnoće, ponekad je potrebna terapijska intervencija.

Hidatiformna mola liječi se odstranjenjem promijenjenog tkiva posteljice kiretažom.

Potpuno uklanjanje maternice ili histerektomija je terapijska opcija za žene u poodmakloj dobi te žene koje ne planiraju ponovno zatrudnjeti. 

Nakon provedenog zahvata, potrebno je pratiti vrijednosti humanog korionskog gonadotropina u krvi koje, ako ostanu povišene ili dalje rastu, mogu ukazivati na postojanje zaostalog posteljičnog tkiva ili rjeđe, invazivnog koriokarcinoma koji zahtijeva kemoterapiju.

Nakon normalizacije nalaza, preporuka je pričekati šest mjeseci do godinu dana prije odluke o sljedećoj trudnoći. Suvremenim dijagnostičkim i terapijskim postupcima postiže se optimalan učinak liječenja i velik broj žena ima zdravu i uspješnu trudnoću/e u budućnosti. 

LITERATURA:

1. PubMed. Hydatiform Mole
2. Cleveland Clinic. Molar Pregnancy
3. Mayo Clinic. Molar Pregnancy – Symptoms & causes
4. Diagnosis and management of gestational trophoblastic disease

Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.