Fizičko i psihičko zdravlje u menopauzi

Žensko tijelo tijekom života prolazi kroz mnogo promjena i različitih stanja. Sve počinje još razvojem fetusa u maternici kada se razvijaju spolni organi i nastaju spolne stanice. Pubertet, mjesečni ciklusi i trudnoća samo su neke promjene koje obilježavaju naš život. Menopauza je velik i značajan događaj za svaku ženu. Promjene su neizbježne, a prilagođavanje drugačijem tijelu može imati svoje izazove. Zdravlje u menopauzi potrebno je održavati i na vrijeme prevenirati bolesti. 

U ovom blogu doznajte kako održati fizičko zdravlje u menopauzi i zašto je bitno uvrstiti fizičku aktivnost u svoju svakodnevicu. Donosimo odgovore na pitanje s kojim psihičkim problemima se žene najčešće susreću u menopauzi te kako održati cjelokupno zdravlje u menopauzi. Saznate što je to nadomjesna hormonska terapija u menopauzi i jeste li pogodni za nju. 

MENOPAUZA – SIMPTOMI

Menopauza je pojam koji obilježava kraj menstrualnih ciklusa. Definira se kao izostanak menstruacije koji traje duže od 12 mjeseci. Menopauza je normalan proces, a žensko tijelo doživljava i druge simptome osim izostanka menstruacije koji su poznati u sklopu perimenopauze. Perimenopauza je razdoblje koje se javlja prije menopauze, a o tome saznajte više na našem blogu.  

Bitno je znati da menstruacija postaje neredovita prije nego u potpunosti izostane. U vrijeme perimenopauze trudnoća je moguća, a redoviti ginekološki pregledi bi se trebali obavljati kao i do tada. Tijekom menopauze dolazi do snižavanja razine estrogena, a povećanja testosterona. Upravo te promijene u omjerima hormona uzrokuju simptome kao što su: navale vrućine (valunzi), vaginalna suhoća i problemi sa spavanjem. Novonastali simptomi se polako pojavljuju ako je u pitanju prirodno nastala menopauza, a u slučaju da je menopauza inducirana uklanjanjem jajnika simptomi mogu biti dramatični. 

FIZIČKO ZDRAVLJE U MENOPAUZI

Fizička aktivnost u bilo kojem dijelu života pozitivno utječe na fizičko i psihičko zdravlje. Zdravlje u menopauzi je krhkije u odnosu na period prije menopauze jer dolazi do povećanja težine i masnog tkiva, smanjuje se mineralizacija kostiju, a česte su i promijene raspoloženja. 

Vazomotorni simptomi

Vazomotorni simptomi menopauze su noćno znojenje i nagla pojava vrućine (valunzi). Noćno znojenje u menopauzi može uzrokovati probleme sa spavanjem što dodatno otežava prilagodbu na novu situaciju. Najčešći simptom menopauze su nagle pojave vrućine- njih žene zovu valunzi. Oni su karakterizirani naglim povećanjem protoka krvi, najčešće u lice, vrat i prsa. Upravo to dovodi do  naglog osjećaja vrućine i znojenja. Vazomotorni simptomi mogu trajati 1 do 5 minuta, a njih se mogu nadovezati znojenje, crvenjenje, trnci, anksioznost i srčane palpitacije. Rizični faktori za razvitak ovih simptoma i njihovu jačinu su: pretilost, pušenje, depresija i anksioznost i nizak socioekonomski status. 

Postoji nekoliko teorija zašto dolazi do ovih simptoma, ali i dalje se ne može sa sigurnošću reći koji je uzrok. Potrebno je više dobro kontroliranih istraživanja da bi se moglo donijeti konačan sud pomaže li fizička aktivnost u smanjenju vazomotornih simptoma. U nekim istraživanjima je dokazano da fizička aktivnost koja podiže srčanu frekvenciju i potiče znojenje smanjuje jačinu simptoma kod nekih žena. Bitno je naglasiti da svaka tjelovježba poboljšava kvalitetu života i djeluje pozitivno na fizičko i psihičko zdravlje. 

Promjene u tjelesnom sastavu

Pretilost je nova svjetska epidemija koja zahvaća veliki broj ljudi. Posebno se obratila pažnja na povećanje tjelesne mase kod žena pri ulasku u menopauzu. Istraživanja su pokazala da povećanje tjelesne mase i udjela masnog tkiva nisu posljedica same menopauze, nego procesa starenja. Nije se našla razlika između premenopauzalnih i postmenopauzalnih žena koje su bile istih godina, a neke su ušle u menopauzu dok neke još nisu. Iz ovoga se može zaključiti da je povećanje tjelesne mase rezultat starenja, a ne menopauzalnog statusa. 

Nasuprot tome, tjelesna kompozicija i distribucija masnog tkiva ovisi o menopauzi i starenju. Analizom koja je pratila žene kroz 7 godina zaključeno je da dolazi do: povećanja tjelesne mase, velikog povećanja količine masnog tkiva, malog smanjenja skeletnih mišića i povećanje obujma struka. Promjene u masi su bile linearne što govori u prilog da na to utječe starenje, a promjene u masnom tkivu i mišićima su se dovele u povezanost s menopauzom. 

Fizička aktivnost dokazano smanjuje tjelesnu masu, a samim tim i održava cjelokupno zdravlje u menopauzi. Bavljenje fizičkom aktivnošću prije menopauze smanjuje mogućnost pretilosti i lakšu prilagodbu na ovo razdoblje. Intraabdominalno masno tkivo je povezano s negativnim učincima na tijelo, a tjelovježba sprječava njegovo nakupljanje u cijelom tijelu i ciljano u abdomenu.  Najbolje rezultate u istraživanjima imale su žene koje su se kroz cijeli život bavile fizičkom aktivnošću najmanje 60 minuta dnevno u obliku srednje teških vježbi. Tako su konstantno održavale optimalnu težinu i lakše se nosile s menopauzom. 

Gustoća kostiju 

Znanstveno je dokazano da prilikom starenja i menopauze dolazi do opadanja gustoće kostiju što je povezano s nižim koncentracijama estrogena. Estrogen ima zaštitnu ulogu kada je u pitanju zdravlje kostiju te njegovim snižavanjem taj učinak nestaje. Svakodnevna fizička aktivnost doprinosi boljem zdravlju cijelog muskuloskeletnog sustava. Tijekom tjelovježbe dolazi do konstantnog pritiska na kosti čime se održava njihova gustoća te se time prevenira osteoporoza. 

Svakodnevna umjerena aktivnost pomaže pri održavanju gustoće kostiju i pozitivno utječu na gustoću kostiju kroz duži vremenski period. Koštani sustav je podložan promjenama iako se to možda tako ne čini. Svaki pritisak na kost daje stanicama signale da se trebaju umnažati i da na tim mjestima gustoća kosti treba biti veća da izdrži pritisak. Kralježnica i kukovi su dijelovi skeleta koji su pod najvećim opterećenjem te se uz svakodnevnu tjelesnu aktivnost održava njihova čvrstoća. Padom gustoće kostiju dolazi do povećane podložnosti prijelomima i bolova u zglobovima. 

Vaginalna suhoća

Istraživanja su pokazala da se mnoge žene nakon menopauze susreću s problemima prilikom spolnih odnosa. Vaginalna suhoća i bol ili neugodnost prilikom spolnih odnosa su najčešći pokazatelji promjena na spolnim organima. Zbog nižih razina estrogena vaginalna stijenka postaje tanja što je najvjerojatnije uzrok neugode i boli. Vaginalna suhoća se može prevenirati korištenjem lubrikanata prilikom spolnih odnosa, a ako to ne pomaže obratite se svom liječniku. Postoje i kreme estrogena koje pomažu s vaginalnom suhoćom, ali one moraju biti propisane od strane liječnika. 

PSIHIČKO ZDRAVLJE U MENOPAUZI 

Promjene raspoloženja su vrlo čest simptom menopauze. Niske razine estrogena vode do iritabilnosti, anksioznosti i depresije. Mogu se javiti i brze promjene raspoloženja gdje se unutar nekoliko minuta mogu izmijeniti potpuno suprotni osjećaji. U jednom istraživanju je dokazano da žene u menopauzi imaju 2 do 4 puta veći rizik za razvoj velike depresivne epizode nego u drugim razdobljima svog života. Menopauza može uzrokovati i pogoršanje već postojećih mentalnih problema kao što je bipolarni poremećaj i shizofrenija. 

Depresija u menopauzi 

Promjene razine estrogena nisu jedini preduvjet za nastanak depresije u menopauzi. Negativan stav prema menopauzi i ideji starenja, povećanje stresa, anksioznost i nisko samopouzdanje su još neki faktori koji mogu utjecati na nastanak depresije. Svatko je ponekad tužan, ali to ne znači da osoba ima depresiju. Simptomi tuge, osjećaj da nema nade, iritabilnost, anksioznost, gubitak interesa za bilo kakvim aktivnostima, promjene u apetitu i gubitak energije su neki od simptoma koji kada se protežu kroz duže vremensko razdoblje mogu ukazivati na depresiju.

Kao i svaka bolest depresija u menopauzi se liječi kroz nove životne navike, a ponekad i uz lijekove. Dovoljna količina sna je izrazito važna za organizam te se preporučuje praćenje redovitog rasporeda spavanja i osiguravanje dovoljne količine sna. Svakodnevna tjelovježba smanjuje učinke stresa i poboljšava sveukupnu energiju. Dovoljno je vježbati čak i 30 minuta dnevno da se vide pozitivni učinci na zdravlje. Prestanak pušenja je preporuka svakog doktora jer osim fizičke koristi dokazano je da pušenje povećava rizik za nastanak depresije u menopauzi. 

HORMONSKA NADOMJESNA TERAPIJA 

Hormonska nadomjesna terapija uključuje uzimanje lijekova da bi se nadomjestili hormoni koji nedostaju. Kada se uzima u svrhu sprječavanja simptoma menopauze lijekovi sadrže estrogen, progesteron ili  kombinaciju oba hormona. Postoje dobro i loše strane ove terapije, a ona se može primati u obliku tableta, flastera, injekcija, kožnih krema/sprejeva i vaginalnih prstena ili krema. 

Pozitivne i negativne strane nadomjesne terapije 

Pozitivne strane ove terapije su: smanjenje navala vrućine i noćnog znojenja, sprječavanje vaginalne suhoće, bolnih spolnih odnosa i urinarnih problema. Pružaju zaštitu od razvitka kardiovaskularnih bolesti i pomažu u sprečavanju depresije uzrokovane menopauzom. Zbog održavanja razine estrogena smanjuju rizik za osteoporozu i opadanje koštane mase, a samim tim i rizik za prijelome. U kombinaciji s tjelovježbom održavaju mišićnu masu i sprječavaju njezin gubitak. Potrebno je početi s uzimanjem nadomjesne terapije prije početka menopauze da b se vidjeli pozitivni učinci jer samo onda pozitivne činjenice nadjačavaju rizik. 

Prilikom razmatranja nadomjesne terapije treba uzeti u obzir i rizike koje dolaze s njim. Istraživanje provedeno 2020. godine dokazalo je povezanost između korištenja ove terapije i povećanog rizika za nastanak raka dojke. Povećan rizik se javio kod žena koje su primale estrogensku i kombiniranu terapiju (estrogen + progesteron).  Osim za rak dojke postoji i povećan rizik za razvoj karcinoma jajnika i karcinoma endometrija. Iz tog razloga ova terapija se preporučuje ženama koje više nemaju maternicu. Kroz neko vrijeme uzimanja nadomjesne terapije povećava se rizik od nastanaka ugrušaka pa se ona ne preporučuje ženama starijim od 60 godina i onima koje su 10 godina ili više u menopauzi. Estrogen je povezan i s nastankom žučnih kamenaca kod žena koje uzimaju terapiju duže od 5 godina.  

Tko treba izbjegavati hormonsku nadomjesnu terapiju?

Faktori rizika koji govore u prilog ne uzimanja hormonske nadomjesne terapije su: problemi s vaginalnih krvarenjem, karcinom dojke, rak maternice, krvni ugrušci, infarkt miokarda ili moždani udar, poremećaji krvarenja, bolesti jetre i alergijske reakcije na lijekove koji sadržavaju hormone. Važno je reći doktoru i ako imate sljedeće bolesti: bolesti žučnog mjehura, rak jajnika, migrene, povećan krvni tlak, endometriozu i hiperlipidemiju.

Zbog svega navedenog potrebno je posavjetovati se s nadležnim liječnikom. Zdravlje u menopauzi je izrazito važno jer je tijelo podložnije bolestima, a prevencija u toj situaciji je vrlo bitna. 

Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Izvori:

1. Sternfeld B, Dugan S. Physical activity and health during the menopausal transition. Obstet Gynecol Clin North Am. 2011;38(3):537-566. doi:10.1016/j.ogc.2011.05.008 ; Dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3270074/ 
2. Menopause: How it Can Affect the Body 
3. Mental Health, Depression, and Menopause 
4. Does menopause affect mental health?
5. What Are the Benefits and Risks of Hormone Replacement Therapy for Menopause?