Perimenopauza

Perimenopauza predstavlja višegodišnje razdoblje hormonskih promjena u kojem se postupno gasi funkcija jajnika. Javlja se 5 do 10 godina prije menopauze. 

Tijekom tog razdoblja žene doživljaju niz promjena – ne samo hormonskih, već i psihičkih i socijalnih.

U današnjem blogu donosimo sve o perimenopauzi – što je, zašto se javlja, koji su njezini  najčešći simptomi te kako ih liječiti.

Perimenopauza

ŠTO JE PERIMENOPAUZA I ZAŠTO SE JAVLJA?

Perimenopauza predstavlja višegodišnje razdoblje hormonskih promjena u kojem se postupno gasi funkcija jajnika. Perimenopauza se javlja 5-10 godina prije menopauze.  

Tijekom godina reproduktivnog razdoblja „troše“ se jajne stanice, pa je tako nakon 40. godine sve manje kvalitetnih jajnih stanica, mijenjaju se njihovi receptori, a samim time mijenja se i proizvodnja hormona – neravnoteža estrogena i progesterona dovodi do niza kliničkih tegoba vezanih uz razdoblje perimenopauze.  

U menopauzi jajnici više ne proizvode jajne stanice i estrogen, a reproduktivna sposobnost trajno nestaje. Početak menopauze određuje se retrogradno, nakon godine dana bez menstrualnog krvarenja. Menopauza se obično javlja oko 50. godine života. Dob ulaska u menopauzu genetski je predodređena i ne ovisi o broju ovulacija – dakle, ne ovisi o broju porođaja, trudnoća, dojenju, amenoreji (odsustvu menstruacije) ili korištenju hormonske kontracepcije. Prijevremenom menopauzom smatra se ona koja započinje prije 40. godine. Uzroci prijevremene menopauze su: genetsko nasljeđe, autoimune bolesti, kromosomske abnormalnosti, kemoterapija i zračenje, histerektomija (kirurško uklanjanje maternice) te pušenje (u žena koje puše menopauza nastupa čak dvije godine ranije).

rani klimaks simptomi

KOJI SU SIMPTOMI PERIMENOPAUZE?

  • Nepravilni menstrualni ciklusi 
  • Valunzi (valovi vrućine) i noćno znojenje
  • Umor 
  • Promjene raspoloženja 
  • Smanjenje libida 
  • Vaginalna suhoća 
  • Debljanje i nadutost 
  • Učestalo mokrenje, mokraćne infekcije i inkontinencija (nekontrolirano ispuštanje mokraće) 
  • Poteškoće s koncentracijom 
  • Osjetljivost i bolnost dojki (mastodinija)
  • Izraženiji PMS (predmenstrualni sindrom)
  • Poteškoće sa spavanjem
  • Glavobolje (migrene) i vrtoglavice
  • Promjene kože i kose

Simptomi perimenopauze nastaju zbog hormonske neravnoteže. 

Valunzi (valovi vrućine) su jedni od najčešćih simptoma perimenopauze. Javljaju se naglo, a završavaju često obilnim znojenjem. Nerijetko se znojenje javlja i noću. Nastaju zbog promjena u koncentraciji estrogena koje aktiviraju centar za regulaciju temperature u mozgu. Mozak dobiva signal da je organizam pregrijan i pokreće se mehanizam oslobađanja topline i hlađenja tijela, a to uključuje i širenje krvnih žila na površini kože zbog čega žena pocrveni. Naposljetku se pojavi i znojenje, a uz to često ide i ubrzan rad srca

Urogenitalna atrofija (stanjenje sluznice mokraćnih i spolnih organa) nastaje zbog manjka estrogena, a za posljedicu ima suhoću rodnice i mokraćne cijevi te učestale mokraćne infekcije. Zbog vaginalne suhoće česta je pojava bolnih spolnih odnosa, pa se ženama preporuča koristiti lubrikante tijekom istih. Osim toga, starenjem dolazi do slabljenja mišića dna zdjelice i nemogućnosti mokraćnog mjehura da zadržava mokraću, pa se javlja učestala potreba za mokrenjem i inkontinencija (nekontrolirano ispuštanje mokraće). Navedeni simptomi mogu se smanjiti redovitim izvođenjem Kegelovih vježbi.

simptomi perimenopauze

S godinama postotak mišićne mase opada, postotak masnog tkiva raste, a metabolizam usporava. Dodatne hormonske promjene u perimenopauzi povećavaju sklonost nakupljanju masnog tkiva u području trbuha, a takva redistribucija masti povezana je s povećanim rizikom za obolijevanje od dijabetesa, srčanih bolesti i sl. 

Zbog manjka estrogena, povisuje se razina LDL („štetnog“) kolesterola, a pada razina HDL („dobrog“) kolesterola, što dovodi do povećanog rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Također, padom estrogena dolazi i do razvoja osteoporoze, što povećava rizik od padova i lomova kosti. 

KADA SE ZABRINUTI?

Iako su nepravilni ciklusi i točkasta „spotting“ krvarenja uobičajeni za razdoblje kada nastupi perimeopauza, postoje određene indikacije kada je potrebno posjetiti liječnika:

  • Jako obilno menstrualno krvarenje (ono koje zahtijeva zamjenu higijenskog uloška/tampona svakih 1-2 sata)
  • Produljeno trajanje menstrualnog krvarenje (duže od 7 dana)
  • Krvarenje između menstruacija 
  • Krvarenje nakon spolnog odnosa
  • Menstruacijski ciklus kraći od 21 dan

Osim fizioloških anovulacijskih krvarenja u perimenopauzi, mogući su i drugi uzroci abnormalnih krvarenja:

  • Dobroćudni tumori (polipi i miomi)
  • Zloćudni tumori
  • Upale spolnog sustava (zdjelična upalna bolest)
  • Poremećaj u radu štitnjače
  • Druge sistemske bolesti (bolesti jetre, bubrega)

perimenopauza i trudnoća

JE LI MOGUĆA TRUDNOĆA TIJEKOM PERIMENOPAUZE?

Iako je vjerojatnost trudnoće kada nastupi perimenopauza značajno manja nego u mlađih žena, svejedno postoji. Zanijeti je moguće sve dok žena ima menstruaciju. Trudnoća u povišenoj životnoj dobi sa sobom nosi povećan rizik od zdravstvenih komplikacija kako za majku tako i za dijete, stoga je poželjno razmotriti različite oblike kontracepcije u tom razdoblju. Primjena kontracepcijskih pilula u perimenopauzi štiti od trudnoće, ali regulira i nepravilne menstrualne cikluse i neredovita krvarenja. Isto to vrijedi i za druge oblike hormonske kontracepcije. Međutim, treba imati na umu da oralna hormonska kontracepcija ne štiti od spolno prenosivih bolesti te se stoga preporuča i istodobna primjena prezervativa, osobito ako se radi o promjeni partnera. Ženama starije životne dobi uglavnom se preporuča uporaba spirale, dijafragme ili podvezivanje jajovoda kao metoda kontracepcije. U slučaju da postoji želja za začećem, moguće je zatrudnjeti i uz donaciju jajnih stanica te iako je rizik za komplikacije povišen, moguće je trudnoću iznijeti i roditi zdravo dijete. 

pms u perimenopauzi

KAKO LIJEČITI SIMPTOME PERIMENOPAUZE?

Simptomi perimenopauze liječe se primjenom hormonske nadomjesne terapije. Najčešće se koristi kombinacija prirodnih estrogena (estradiol) i progesterona (gestageni). Progesteroni (gestageni) se daju kako bi se smanjio rizik od nastanka raka maternice (endometrija) koji nastaje pri primjeni samog estrogena. Žene koje nemaju maternicu ne trebaju koristiti progesterone (gestagene). U perimenopauzi se hormonsko nadomjesno liječenje (HNL) najčešće provodi ciklički kako bi se oponašao prirodni menstraucijski ciklus. Kontraindicirana je primjena hormonske nadomjesne terapije u žena s rakom dojke ili visokim rizikom za nastanak raka dojke te u žena s prethodnom dubokom venskom trombozom i sl. Primjena hormonskoga nadomjesnog liječenja će već nakon mjesec dana primjene bitno smanjiti većinu simptoma perimenopauze, osobito valunge i noćno znojenje. Estrogeni djeluju neuroprotektivno, pa smanjuju rizik za Alzheimerovu demenciju, smanjuju rizik za razvoj raka debelog crijeva, preveniraju gubitak kostiju te djeluju povoljno na kognitivne funkcije (pamćenje, koncentraciju, vrijeme reagiranja). 

Važno je naglasiti kako hormonska nadomjesna terapija nije isto što i oralna hormonska kontracepcija (kontracepcijske pilule), stoga i ne pruža zaštitu od trudnoće. U slučaju da se ostvari trudnoća kod žena u perimenopauzi, potrebno je prekinuti s hormonskom nadomjesnom terapijom.

predmenopauza krvarenja

Osim sistemske hormonske terapije u obliku pilula, flastera ili intrauterinog uloška, dostupne su i estrogenske kreme, tablete i prsteni za lokalnu uporabu koji se koriste za liječenje vaginalne suhoće. 

Kao dodatna terapija koriste se i preparati kalcija i vitamin D za zdravlje kostiju.

Svakako je preporučeno prestati pušiti i piti alkohol, vježbati, jesti zdravo i raznoliko te dovoljno spavati kako bi se osjećali bolje. 

Također, jako je važno naglasiti važnost redovitih ginekoloških pregleda, odlazaka na mamografiju te denzitometriju (radiološka pretraga kojom se mjeri gustoća kostiju) kako bi se na vrijeme otkrili zdravstveni problemi. Liječnik će prema potrebama korigirati dozu hormonske terapije i odrediti koliko dugo ju je potrebno uzimati.

 

Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Izvori:

Perimenopause. Dostupno na:

https://www.webmd.com/menopause/guide/guide-perimenopause

Perimenopause. Dostupno na:

https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/perimenopause/symptoms-causes/syc-20354666 

Šimunić V. i suradnici. 2001. Ginekologija

Ovaj dokument zajedno s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.
 

Prijavite se na naš newsletter

  • U nastavku označite koje kategorije/teme blogova vas zanimaju (možete označiti i više kategorija):
  • Prijavom na newsletter prihvaćate da vam naše novosti i obavijesti stižu na e-mail adresu.
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.