Dermografizam – uzroci i liječenje osjetljive kože

Koža, osim što je najveći ljudski organ, je ujedno i naša prva linija zaštite protiv vanjskih štetnih čimbenika. Svi smo barem u jednom trenutku u životu uvidjeli koliko je važna pravilna briga o našoj koži i koje su moguće posljedice nedostatka ispravne brige. Međutim, što ako naša koža i na najmanji podražaj reagira na vrlo buran način? Nemojte se odmah zabrinuti budući da je vrlo vjerojatno riječ o stanju koje se zove – dermografizam. Svjesni smo da se ljudi jako uzbune kada vide crvenilo, uzdignute linije na koži, kad osjete svrbež, no to su sve normalni simptomi dermografizma, stanja koje ne donosi nikakve ozbiljne posljedice te kako bi se reklo: ” izgleda puno gore no što to zapravo jest”. U ovom članku vam donosimo sve o dermografizmu, zašto nastaje, koji su mogući okidači, koji su simptomi, kako se dijagnosticira to stanje te najvažnije – kako se liječi i koje savjete možete već danas primijeniti da umanjite simptome dermografizma.

ŠTO JE TO DERMOGRAFIZAM?

Dermografizam je stanje u kojem koža reagira odviše burno i na najmanji podražaj poput laganog češkanja ili čak dodira sa odjećom. Kožne promjene se najčešće pojavljuju u roku od nekoliko minuta te traju između 30-60 minuta, uz potpuno povlačenje te najčešće ne ostavljaju ožiljke. U vrlo rijetkim slučajevima dermografizam se može manifestirati kožnim promjenama koje traju nekoliko dana. Dermografizam je oblik urtikarije (u narodu je uvriježen naziv ”koprivnjača”), velike skupine kožnih bolesti karakteriziranih stvaranjem karakterističnih kožnih lezija zvanih urtike. Uzrok dermografizma nije u potpunosti poznat, iako se je postavljena sumnja da postoji još neotkriveni antigen (molekula sa potencijalom izazivanja alergije) koja reagira sa imunosnim stanicama zvanim mastociti što dovodi do otpuštanja histamina koji dovodi do vazodilatacije kože i stvaranja specifičnih uzdignutih promjena na koži. S vremenom se otkrilo da postoje specifični čimbenici koji pridonose razvoju simptoma dermografizma koji uključuju:

• hladnoća
• vrućina
• vježbanje
• vibracije
• stres
• infekcije
• alergije
• određene vrste antibiotika – poput penicilina

Vrlo važni uzroci dermografizma također uključuju: usku odjeću, remene, nakit, naočale te satove.

Poznavanje vanjskih čimbenika koji dovode do simptoma dermografizma pomaže u prepoznavanju takvih situacija te minimiziranju izlaganja tim uvjetima.

JESAM LI JA U RIZIČNOJ SKUPINI ZA RAZVOJ DERMOGRAFIZMA?

Dermografizam je relativno često stanje koje obuhvaća između 2 do 5% ukupne svjetske populacije. Točan uzrok dermografizma nije u potpunosti poznat, međutim, ustanovile su se skupine ljudi koje su u većem riziku od razvoja tog stanja. 

Skupine sa povećanim rizikom uključuju:

• Adolescentne u 20-ima
• Ljudi sa dermatitisom
• Ljudi sa suhom kožom
• Ljudi čija rodbina ima dermografizam

KOJI SU SIMPTOMI DERMOGRAFIZMA?

Simptomi dermografizma, kao i njihovo trajanje mogu varirati, no u standardnu prezentaciju simptoma ubrajamo:

• Uzdignute linije na koži, često promijenjene boje – crvene, roze, ljubičaste ili boje same kože
• Otečenost kože 
• Svrbež

Navedene promjene se pojavljuju kroz 1-3 minute te najčešće traju između 30 do 60 minuta. Iako obično ne ostavlja nikakve trajne ožiljke, dermografizam može imati drukčiji tip učinka na osobu, a to je osjećaj neugode asociran s pojavljivanjem tih promjena, što može dovesti do stresa. Vrlo je važno naglasiti kako dermografizam nije samo jedno stanje nego ima podjelu na jednostavni dermografizam i simptomatski dermografizam.

Jednostavni dermografizam je vrlo čest te osim uzdignutih linija na koži ne nosi nikakve druge značajne simptome i vjerojatno je samo pretjerana fiziološka reakcija kože na vanjske podražaje.

Simptomatski dermografizam dovodi do značajnog svrbeža te promjena na koži, koje se pojavljuju već na najnježniji dodir te se pogoršavaju po noći. Takav tip dermografizma je puno ozbiljniji budući da može dovesti do umora i poremećaja ritma spavanja.

KAKO SE DIJANOSTICIRA DERMOGRAFIZAM?

Dijagnoza dermografizma se postavlja kliničkim pregledom, odnosno liječnik će uzeti olovku te napraviti liniju po koži, nakon čega će pričekati par minuta kako bi vidio hoće li doći do simptoma koje definiraju dermografizam. U rijetkim slučajevima će biti potrebne dodatne obrade kod dermatologa (liječnik za kožu) ili alergologa (liječnik za alergije) kako bi se ustanovila ozbiljnost stanja putem uređaja koji se zove dermografometar. Uređaj će primjenjivati različite razine pritiska na kožu kako bi se ustanovilo kolikog intenziteta treba biti vanjski podražaj da dovede do razvoja simptoma. U sklopu postavljanja dijagnoze dermografizma, najčešće nije potrebno provoditi dodatne laboratorijske pretrage.

KAKO SE PRIPREMITI ZA PREGLED?

Kao i prije svakog pregleda, korisno je učiniti sljedeće stvari:

• Detaljno napisati koji se simptomi pojavljuju, te nakon kojih podražaja
• Navesti ako ste u zadnje vrijeme bili pod utjecajem značajnog stresa izazvanog vanjskim ili unutarnjim čimbenicima
• Napisati sve lijekove koje pijete

KAKO SE LIJEČI DERMOGRAFIZAM?

Liječenje dermografizma najčešće se temelji na antihistaminicima, lijekovima koji blokiraju djelovanje histamina – tvari odgovorne za svrbež, crvenilo i oticanje kože. Najčešće se koriste moderni, takozvani nesedativni antihistaminici koji se uzimaju jednom dnevno i uglavnom ne uzrokuju pospanost. Terapija se obično uzima redovito kroz dulje vrijeme, a ne samo „po potrebi“, budući da je cilj smanjiti ukupnu reaktivnost kože. Kod nekih osoba liječnik može preporučiti i više doze od uobičajenih kako bi se postigla adekvatna kontrola simptoma, ali to uvijek mora biti dogovoreno sa stručnjakom.

Ako standardna doza antihistaminika nije dovoljna, ponekad se kombiniraju različiti antihistaminici ili se terapija pojačava prema individualnoj procjeni dermatologa ili alergologa. U određenim, težim slučajevima mogu se razmotriti i dodatne terapijske mogućnosti poput leukotrien antagonista ili fototerapije (kontrolirano izlaganje UV svjetlu pod nadzorom liječnika). Za pacijente s vrlo upornim i teškim oblicima dermografizma, kod kojih ništa drugo ne pomaže, moguće je u posebnim situacijama primijeniti i biološku terapiju, kao što je omalizumab, no to je rezervirano za specijalističku obradu.

Uz lijekove, izuzetno važan dio liječenja je i pravilna njega kože i smanjenje podražaja koji potiču simptome. Preporučuje se nošenje mekane, široke, pamučne odjeće koja ne trlja kožu, izbjegavanje vrućih tuševa i agresivnih sapuna te redovito korištenje hidratantnih krema kako bi se ojačala zaštitna barijera kože. Hladni oblozi mogu pomoći kod jačeg svrbeža i smanjiti potrebu za grebanjem, budući da grebanje dodatno pogoršava stanje.

Važno je naglasiti da liječenje najčešće ne „liječi“ uzrok, već kontrolira simptome i čini svakodnevni život ugodnijim. Uz pravilno vođenu terapiju i osnovne mjere njege, većina osoba postiže vrlo dobru kontrolu bolesti, a s vremenom se kod mnogih dermografizam spontano smanji ili potpuno povuče. Ako simptomi postaju izrazito neugodni, česti ili ne reagiraju na terapiju, preporučuje se redovita kontrola kod dermatologa radi prilagodbe liječenja.

7 SAVJETA ZA USPJEŠNU BORBU SA DERMOGRAFIZMOM

1. Redovito uzimajte propisanu terapiju
   Iznimno je važno konzumirati antihistaminike redovito, a ne samo kada su simptomi najgori. Tim pristupom osiguravate najbolje liječenje i minimalnu pojavu simptoma.
2. Nosite udobnu i mekanu odjeću
   U izboru odjeće tražite pamučnu, široku odjeću koja neće biti okidač za pojavu novih simptoma. Izbjegavajte usku, grubu odjeću te sintetiku pošto mogu dovesti do značajnog pogoršanja simptoma.
3. Njegujte kožu hidratacijom
   Redovito koristite blage, parfem-free hidratantne kreme. Dobro hidratizirana koža je manje osjetljiva, manje svrbi i slabije reagira na podražaje.
4. Izbjegavajte toplinu i agresivne proizvode
   Vrući tuševi, sauna, agresivni sapuni i piling proizvodi pogoršavaju stanje. Preporučuju se mlake kupke i nježni sapuni.
5. Smanjite grebanje koliko je moguće
   Primijetite li svrbež na koži, umjesto grebanja i češanja probajte lagano pritiskom sa hladnim oblogom umanjiti simptome, kako ne bi došlo do još gore reakcije.
6. Prepoznajte i izbjegavajte okidače
   To može biti stres, trenje, tjelovježba s intenzivnim dodirom odjeće ili određeni vanjski faktori. Ako primijetite povezanost, pokušajte ih svesti na minimum.
7. Redovito se savjetujte s liječnikom
   Ukoliko primijetite pogoršanje simptoma ili pojavu novih obratite se liječniku. Liječnik može prilagoditi dozu terapije ili čak po potrebi uvesti nove mjere liječenja dermografizma.

ŠTO JE NAJVAŽNIJE ZA ZAPAMTITI?

Dermografizam je relativno često stanje koje se javlja češće kod mladih ljudi, onih sa suhom kožom te dermatitisima. Karakterizirano je uzdignutim linijama različite boje koje nastaju pri dodiru s kožom s vanjskim objektima poput odjeće, satova i slično. Dermografizam može uz navedene simptome se pojaviti sa širokim spektrom drugih simptoma. Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom te se u rijetkim slučajevima upućuje osobe na pregled dermatologu ili alergologu za dodatnu obradu. Što se tiče liječenja, mogući su različiti pristupi – od ”blagih” lijekova poput antihistaminika do čak biološke terapije u najtežim oblicima slučajeva. Uz navedenu terapiju, iznimno je bitno voditi adekvatnu brigu o svojoj koži koja uključuje primjerenu hidrataciju te izbjegavanje čimbenika koji pridonose razvoju simptoma. Uz takav standardan pristup važno je pridržavati se savjeta navedenih na kraju teksta kako bi postigli najbolje rezultate i živjeli život najboljom  mogućom kvalitetom.

LITERATURA:

• Mayo Clinic – Dermatographia (Dermatographism)

1. Cleveland Clinic – Dermatographia
2. DermNet – Dermatographism
3. Dermatovenerologija – Aleksandra Basta Juzbašić i suradnici

Autor: Dr. Nika Franceschi u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.