Febrilne konvulzije kod djece

Pojam konvulzije označava nenormalnu (patološku) električnu aktivnost u mozgu koja se može očitovati na razne načine, a najčešće grčenjem ili ritmičkim trzanjem koje zahvaća cijelo tijelo, a udruženo je i s grčenjem čeljusti ili ukočenošću pogleda. Konvulzije nisu uvijek znak postojanja epilepsije, već mogu biti i provocirane nekim čimbenikom. Iako neki od njih mogu uzrokovati dramatične konvulzije, takve konvulzije često ne ostavljaju trajne posljedice, a na njihov uzrok možemo utjecati.  

Jedan od takvih tipova su i febrilne konvulzije koje su najčešći oblik konvulzija u male djece, a uzrokovane su febrilitetom (povišenom tjelesnom temperaturom). U blogu vam donosimo sve o febrilnim, ali i drugim konvulzijama i njihovim uzrocima u dječjoj dobi. 

ŠTO SU KONVULZIJE?

Konvulzije ili konvulzivni epileptički napad nastaju uslijed nekontroliranih i nenormalnih električnih izbijanja u mozgu. Klasifikacija konvulzija je složena, a u djece se za razliku od odraslih mogu pojaviti neki posebni tipovi konvulzija. 

Prema osnovnoj podjeli razlikujemo generalizirane i parcijalne konvulzije. U generaliziranih konvulzija riječ je o nekontroliranoj električnoj aktivnosti čitavog mozga, dok je kod parcijalnih zahvaćen samo jedan dio moždane kore. Ovisno o dijelu mozga koji je zahvaćen, mogu se javiti različiti simptomi.

Drugi bitan kriterij u određivanju konvulzija jest prisutnost nekog provocirajućeg faktora. Moždane stanice izuzetno su osjetljive na promjene temperature, razine nekih iona i glukoze u krvi. Spomenuti faktori lako mogu provocirati epileptički napad, posebice u dječjoj dobi dok su konvulzije kod odraslih rjeđe uzrokovane provocirajućim čimbenikom. Konvulzije koje nastaju zbog nekog od faktora nazivaju se prigodnim cerebralnim napadima jer nastaju u prigodi, odnosno onda kada postoji čimbenik koji ih izaziva. Neki od poznatih provocirajućih čimbenika su:

• povišena tjelesna temperatura (koja uzrokuje febrilne konvulzije)
• poremećaj razine elektrolita u krvi
• hipoglikemija (izuzetno niska razina šećera u krvi)
• niske razine vitamina B

Iako su konvulzije vrsta epileptičkog napada, pojava konvulzija ne znači nužno epilepsiju. Epilepsija je bolest i predstavlja opetovano pojavljivanje konvulzivnih ili nekonvulzivnih napada (generaliziranih ili parcijalnih) koji nastaju spontano, bez jasnog provocirajućeg čimbenika. 

Epileptički status posebna je vrsta konvulzija koja ne prestaje spontano i traje dulje od 5 minuta. Predstavlja hitno stanje jer dugotrajni epileptički status može životno ugroziti osobu i završiti smrtnim ishodom. U djece treba razlikovati nekoliko tipičnih vrsta konvulzija, a to su:

• febrilne konvulzije (koje mogu biti jednostavne ili složene),
• konvulzije u febrilitetu,
• epilepsije s febrilnim konvulzijama

FEBRILNE KONVULZIJE KOD DJECE

Febrilne konvulzije vrsta su prigodnog cerebralnog napada provociranog visokom tjelesnom temperaturom (febrilitetom) i ubrajaju se u najčešću vrstu konvulzivnih napada općenito. Učestalost akutnih virusnih infekcija, poput upale grla ili prehlade u djece je visoka, a povišena temperatura tijekom bolesti gotovo je uvijek prisutna. Zbog toga su i konvulzije relativno česta pojava. Ove se febrilne konvulzije još nazivaju i jednostavnim febrilnim konvulzijama, a imaju sljedeće karakteristike:

• trajanja su kraćeg od 15 minuta

• pojavljuju se u djece između 6 i 60 mjeseci starosti s temperaturom većom od 38 stupnjeva 

• • najčešće su generaliziranog tipa, dok su rijetko parcijalne

• uglavnom se javlja jedna epizoda konvulzija u 24 sata

• nakon završetka, dijete ne pokazuje poremećaj svijesti ili motorike i ostavlja dojam zdravog djeteta

Složene febrilne konvulzije imaju suprotne karakteristike od jednostavnih febrilnih konvulzija, a za razliku od jednostavnih nose veći rizik za razvoj epilepsije kasnije u životu. Zbog toga kod složenih oblika napada liječnik može zahtijevati opširniju dijagnostičku obradu i praćenje. S druge strane, rizik za razvoj epilepsije u djeteta s jednostavnim konvulzijama jednak je riziku koji imaju osobe u općoj populaciji.

KONVULZIJE U FEBRILITETU I EPILEPSIJE POVEZANE S FEBRILNIM KONVULZIJAMA

Konvulzije u febrilitetu mogu sličiti febrilnim konvulzijama, ali za razliku od njih nisu primarno uzrokovane povišenom temperaturom već nekom bolešću ili metaboličkim poremećajem koji su praćeni i visokom temperaturom. 

Dijete koje boluje od epilepsije s febrilnim konvulzijama najčešće uz febrilne ima i afebrilne konvulzije. Osim toga, ovaj oblik epilepsije javlja se u dobi nakon  šeste godine života kada pojava febrilnih konvulzija više nije uobičajna. Epilepsije čiji se napadi provociraju temperaturom uglavnom su parcijalni i ne zahvaćaju cijelo tijelo. Zbog toga je poželjno upamtiti što više detalja i detaljno opisati izgled djeteta tijekom napada. Pomoću opisa, liječnik će lakše posumnjati na točnu dijagnozu.

Konvulzije kod beba, a posebno u prvih mjesec dana života (neonatalne konvulzije) mogu upućivati na:

• posljedice prenatalnih i perinatalnih komplikacija tijekom rizičnih trudnoća, pri čemu dijete tijekom poroda doživi veliki stres,
• oštećenje i krvarenje u moždano tkivo, koja se mogu pojaviti u prijevremeno rođene djece,
• kongenitalne infekcije, od kojih su neke dio TORCH skupine,
• urođene greške metabolizma,
• razvojne anomalije, od kojih se neke mogu prepoznati anomaly scanom tijekom trudnoće.

KAKO SE DIJAGNOSTICIRAJU FEBRILNE KONVULZIJE I IMAJU LI POSLJEDICE?

Prva epizoda konvulzija zahtijeva odlazak k liječniku i dijagnostičku obradu. Budući da je ponekad teško utvrditi uzrok na temelju samog opisa događaja, potrebno je učiniti detaljan pregled. Tek tada se sa sigurnošću može reći jesu li u pitanju bezopasne febrilne konvulzije. Obrada vašeg djeteta može uključivati neke od sljedećih dijagnostičkih postupaka:

• vađenje krvi,
• lumbalnu punkciju,
• snimanje elektroencefalograma (EEG-a),
• radiološko snimanje glave (CT ili MR).

Vađenje krvi omogućit će provjeru razine glukoze ili elektrolita u krvi te isključenje infekcije, koja može biti jedan od uzroka konvulzija, neovisno o povišenoj tjelesnoj temperaturi.

Lumbalna punkcija je zahvat kojim se pomoću igle punktira kralježnica i dobiva uzorak cerebrospinalne tekućine. Određivanje sastava likvora i prisutnosti virusa ili bakterija u njemu bitno je za isključenje infekcija središnjeg živčanog sustava. Takve infekcije u male djece mogu biti virusne (poput herpesvirusa), bakterijske ili parazitske, a također mogu uzrokovati konvulzije. 

EEG je pretraga slična EKG-u. Kao što EKG određuje električnu aktivnost srca, EEG određuje električnu aktivnost mozga. EEG ne pokazuje promjene u periodu kada dijete nema febrilne konvulzije, već samo tijekom napada. Zbog toga se EEG rijetko koristi u dijagnozi febrilnih konvulzija. Njegovo značenje je važnije u dijagnosticiranju epilepsija ili nekih rijetkih neuroloških bolesti koje mogu biti povezane s njima. 

Uloga radioloških metoda poput CT ili MR snimanja također je mala pri sumnji na febrilne konvulzije. Ove se metode uglavnom koriste kada postoji neka bolest središnjeg živčanog sustava koja je uzrok opetovanih epileptičkih (konvulzivnih) napadaja. Ovim se metodama može prepoznati:

• trauma mozga ili lubanje,
• prirođene ili razvojne abnormalnosti,
• autoimune bolesti središnjeg živčanog sustava,
• infekcije moždanog tkiva,  
• ishemijske bolesti moždanih krvnih žila.

Ova stanja mogu biti uzrok konvulzija ili epilepsije u djece pa se slikovne dijagnostičke metode primjenjuju tek kada su isključene febrilne konvulzije, ili kada se pregledom likvora ustanovi sumnja na infekciju mozga. Primjerice, febrilne konvulzije kod beba mogu ponekad biti i znak opasne infekcije, a liječnik će donijeti odluku treba li dijete slikovnu dijagnostičku obradu.

Jednostavne febrilne konvulzije ne predstavljaju nikakav zdravstveni rizik i ne utječu na psihomotorni razvoj djeteta. Međutim, postoji rizik od recidiva (ponovnog pojavljivanja) febrilnih konvulzija u nekoj od idućih akutnih bolesti s temperaturom. Čak 30 do 50% djece doživi recidiv pa su edukacija i savjetovanje s pedijatrom o budućem postupanju izuzetno važni. 

 FEBRILNE KONVULZIJE – PRVA POMOĆ 

Ukoliko primijetite kod djeteta febrilne konvulzije, potrebno je učiniti sljedeće:

• dijete staviti na ravnu podlogu,
• okrenuti dijete na bok kako bi se spriječilo gušenje zbog mogućeg gubitka svijesti,
• ne davati nikakve lijekove ili tekućinu na usta tijekom napada,
• ne dirati područje usana jer postoji opasnost od ugriza i pomicanja jezika,
• zabilježiti ili upamtiti je li dijete plavilo tijekom napada, izgled djeteta i stanje svijesti nakon napada te
• upamtiti koliko je napad trajao!

Ukoliko se pojave febrilne konvulzije u snu, potrebno je primijeniti iste savjete. Konvulzije se mogu zaustaviti primjenom lijekova. Dok je za epilepsiju najčešće potrebno doživotno i redovito uzimati terapiju, u slučaju febrilnih konvulzija trajno liječenje nije potrebno. Febrilne konvulzije treba liječiti samo onda kada se pojave. Međutim, ponekad su one kratkog trajanja i završe prije nego što se primijeni lijek. U liječenju se koriste lijekovi koji se ubrajaju u skupinu sedativa (benzodiazepini), a kod djece se najčešće primjenjuju u obliku čepića za guzu. Preventivno davanje ovih lijekova nema dokazanu zdravstvenu korist i stoga ih ne treba davati ako dijete nema napad!

Budući da se napadi ne pojavljuju kada dijete nije febrilno, dugotrajna terapija nije potrebna. Ukoliko je dijete jednom doživjelo epizodu febrilnih konvulzija, postoji mogućnost njihovog pojavljivanja kada dijete idući put dobije temperaturu. Snižavanje temperature tijekom akutne bolesti antipireticima može pomoći u prevenciji pojave konvulzija.

SAVJET ZA KRAJ – KADA POTRAŽITI POMOĆ LIJEČNIKA?

Iako su u potpunosti bezopasne, febrilne konvulzije se bez liječničke konzultacije ne mogu razlikovati od drugih oblika konvulzija koji zahtijevaju liječenje. Ukoliko vaše dijete doživi febrilne konvulzije potrebno je otići k liječniku kako bi se pregledom djeteta, stjecanjem uvida u okolnosti događaja i dijagnostičkom obradom donijela odluka o njihovom uzroku i liječenju! 

LITERATURA:

1. Cvitanović-Šojat Lj, Gjergja Juraški R, Prpić I, Barišić N. Smjernice Hrvatskog društva za dječju neurologiju za dijagnostiku i terapiju febrilnih konvulzija. Peadiatr Croat. 2012; 56: 171–175.
2. Radić Nišević J, Prpić I, Kolić I. Febrilitetom inducirane konvulzije: gdje smo danas? Medicina Fulminensis. 52(4); 497–502.
3. Neonatal Seizures and Neonatal Syndromes. U: Panayiotopoulos CP. The Epilepsies: Seizures, Syndromes and Management. Oxfordshire (UK): Bladon Medical Publishing; 2005. 

Autor: Dr. Žaklina Cvitkušić  u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.