Tumorski markeri su različite tvari prisutne u tijelu pacijenata oboljelih od tumora. Dio su dijagnostičkog algoritma različitih malignih novotvorina (tumora), no nisu i ne smiju biti jedina pretraga za postavljanje dijagnoze tumora. U ovom blogu saznajte odgovore na pitanja: “Što su tumorski markeri?”, “Kada ih je potrebno određivati?”, “Koji sve tumorski markeri postoje?”, “Koliko iznose njihove referentne vrijednosti?”, “Koje je značenje povišenih tumorskih markera?” te “Kako tumačimo tumorske markere u ginekologiji?”.
Tumorski markeri predstavljaju tvari prisutne u krvi, urinu ili tkivu pacijenata oboljelih od tumora, a proizvode ih tumorske stanice. Najviše vrijednosti u krvi dosežu u kasnijim fazama bolesti te nisu povišeni u svih pacijenata (pogotovo onih u ranim stadijima bolesti), stoga nisu adekvatna dijagnostička metoda za otkrivanje tumora u ranim stadijima bolesti. Također ponekad su povišeni i u pacijenata koji boluju od nekih benignih stanja. Najveća vrijednost tumorskih markera je praćenje odgovora na liječenje tumora – ukoliko je liječenje uspješno pada njihova vrijednost. Ne postoji univerzalni tumorski marker povišen u pacijenata oboljelih od različitih vrsta karcinoma (malignih tumora), već su različiti markeri povišeni kod različitih vrsta tumora.
Tumorske markere nije nužno provjeravati iz predostrožnosti u osoba bez ikakvih simptoma jer normalne vrijednosti ne isključuju prisutnost karcinoma. Liječnik će savjetovati njihovo određivanje (uz ostale dijagnostičke pretrage) ukoliko postoje simptomi tumora ili je on već otkriven te je u tijeku liječenje i potrebna je procjena uspješnosti terapije.
Tumorski markeri mogu se određivati iz uzorka mokraće, krvi ili biopsijom.
Prilikom određivanja markera iz mokraće liječnik će od vas zatražiti da prikupite uzorak mokraće na poseban način. Tumorski markeri u krvi određuju se vađenjem krvi iz vene, a biopsija se može učiniti pod nadzorom ultrazvuka, CT (kompjutorizirane tomografije), MR (magnetske rezonance), endoskopije (pomoću uređaja s kamerom uvedenog u šupljinu organa) ili tijekom operacije.
Postoji mnogo tumorskih markera, a najčešće se određuju sljedeći:
Referentne vrijednosti označavaju normalne vrijednosti neke tvari u našem tijelu. Za CEA referentna vrijednost je <2.5 ng/ml, a za tumorski marker CA -125 normalne vrijednosti iznose do 35 U/ml. Referentna vrijednost CA 19-9 iznosi <37 U/ml, CA 15-3 <30 U/ml te AFP <5.4 ng/ml. Važno je naglasiti da vrijednosti tumorskih markera uvijek tumači liječnik u skladu s nalazom kliničke slike i ostalih dijagnostičkih metoda. Prilikom tumačenja nalaza potrebno je obratiti pažnju na mjerne jedinice u kojima je rezultat naveden jer se one mogu razlikovati u različitim laboratorijima.
Povišeni tumorski markeri mogu ukazivati na malignu bolest, no ponekad porast njihovih vrijednosti uzrokuju i druga stanja. Jedan od najčešćih uzroka povišenja nekih od tumorskih markera u odsutnosti karcinoma trudnoća – tijekom nje možemo pronaći povišen AFP i hCG te njihove povišene vrijednosti smatramo normalnom pojavom u trudnoći. CA 15-3 može biti povišen kod benignih promjena na dojkama, a CA 19-9 tijekom pankreatitisa (upale gušterače) i autoimunih bolesti crijeva. Abnormalne vrijednosti CA-125 pronalazimo u pacijentica s endometriozom, a CEA kod bolesti poput hepatitisa (upale jetre) i kronične opstruktivne bolesti pluća.Također, pronalazimo povišen CEA marker kod pušača.
Tumorski biljezi se u ginekologiji najčešće koriste kao pomoć u dijagnosticiranju malignih tumora ženskog spolnog sustava i praćenja uspješnosti liječenja istih. Ovdje ubrajamo tumore jajnika, karcinom vrata maternice, karcinom endometrija (unutarnjeg sloja maternice) i trofoblastične bolesti. Osim već navedenih markera poput CEA, AFP i CA -125, u ginekologiji su neki hormoni ujedno i tumorski biljezi. Ovdje ubrajamo hormone inhibin (proizvod jajnika koji sudjeluje u regulaciji menstrualnog ciklusa) i estradiol. Najčešće, određivanju tumorskih markera prethodi ginekološki pregled i ultrazvuk.
Ca-125 jedan je od najčešće određivanih tumorskih markera u ginekologiji. Ukazuje na mogućnost prisutnosti nekoliko ginekoloških i neginekoloških tumora:
no, najčešće je CA-125 tumorski marker jajnika, odnosno, uzrok povišenih vrijednosti CA-125 je tumor jajnika pri čemu vrijednosti nerijetko prelaze 1500 U/ml.
Blaže povišenje mogu uzrokovati i netumorske bolesti i stanja među koje ubrajamo:
Također, menstruacija može uzrokovati blago povišenje CA-125.
AFP je normalno prisutan u trudnoći kao proizvod žumanjčane vreće, jetre i ostalih dijelova probavnog sustava ploda. Ukoliko su njegove vrijednosti povišene u odsutnosti trudnoće ukazuju na prisutnost tumora zametnih stanica jajnika. Vrijednosti preko 10 000 ng/ml govore u prilog niskih vjerojatnosti preživljavanja.
Inhibin je hormon prisutan tijekom reproduktivne dobi žene, no nakon menopauze njegove vrijednosti su nezamjetne. Stoga, povišenje ovog hormona u krvi nakon menopauze upućuje na mogući tumor jajnika. CEA markeri imaju povišene vrijednosti u pacijenata s različitim tumorima, a u ginekološkom smislu ističu se tumori vagine i endometrija. Ponekad ukoliko postoje metastaze nekih drugih karcinoma u spolne organe mogu se pratiti i tumorski markeri debelog crijeva, tumorski marker pluća ili tumorski marker dojke.
Zaključno, dijagnoza tumora ne može se postaviti samo na temelju vrijednosti tumorskih markera, niti oni mogu poslužiti ranom otkrivanju karcinoma, no koristimo ih kao nadopunu ostalim dijagnostičkim metodama za tumore te za praćenje uspješnosti liječenja karcinoma. Ponekad su tumorski markeri povišeni u nekim benignim stanjima te njihove povišene vrijednosti ne znače uvijek prisutnost malignog tumora.
Cjenik ginekoloških usluga pogledajte ovdje.
LITERATURA:
Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.
Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.
Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.
Kolačić | Trajanje | Opis |
---|---|---|
cookielawinfo-checkbox-analytics | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics". |
cookielawinfo-checkbox-functional | 11 months | The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional". |
cookielawinfo-checkbox-necessary | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary". |
cookielawinfo-checkbox-others | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other. |
cookielawinfo-checkbox-performance | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance". |
viewed_cookie_policy | 11 months | The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data. |