Akromegalija: Pretjerano lučenje hormona rasta u odrasloj dobi

Akromegalija je rijedak hormonalni poremećaj koji nastaje zbog pretjeranog lučenja hormona rasta (GH) u odrasloj dobi. Najčešće je uzrokovana tumorom hipofize.
Najčešći simptomi akromegalije su bol u zglobovima te povećanje i oticanje stopala, ruku i lica, koje postaje izraženije kako bolest napreduje. Bolest se najčešće pojavljuje u srednjoj životnoj dobi te je jednako česta kod muškaraca i žena. Neliječena akromegalija može ozbiljno ugroziti zdravlje i povećati rizik od smrtnog ishoda.
U ovom blogu predstavit ćemo najčešće uzroke i simptome akromegalije, način na koji se postavlja dijagnoza, mogućnosti liječenja te korake kojima možete poboljšati kvalitetu života unatoč ovoj bolesti.

ŠTO JE AKROMEGALIJA I ZAŠTO NASTAJE?

Akromegalija je rijetki poremećaj u kojem dolazi do pretjerane proizvodnje hormona rasta.
Akromegalija najčešće nastaje zbog tumora hipofize, no može biti uzrokovana i tumorima na drugim dijelovima tijela. Najčešći uzrok akromegalije je dobroćudni tumor na hipofizi (mala žlijezda koja se nalazi s donje strane mozga).
Hipofiza je ključna žlijezda odgovorna za lučenje brojnih hormona u tijelu, uključujući hormon rasta. Tumor hipofize uzrokuje prekomjerno lučenje hormona rasta, što remeti hormonsku ravnotežu u tijelu i dovodi do simptoma akromegalije. Neki od simptoma akromegalije, poput glavobolje ili problema s vidom, rezultat su pritiska tumora na okolne dijelove mozga.
Također, tumori drugih dijelova tijela, poput pluća ili gušterače, mogu dovesti do akromegalije na dva načina:
sam tumor krene proizvoditi pretjerane količine hormona rasta, koji onda dovode do simptoma
tumor krene proizvoditi hormon koji se zove „hormon koji potiče oslobađanje hormona rasta“ te onda dolazi do pretjeranog poticanja hipofize na lučenje samog hormona rasta

ULOGA HORMONA RASTA U NAŠEM TIJELU

Svakako, osim samih uzroka, lakše je razumjeti bolest ako razumijemo zašto je hormon rasta važan i koje su njegove uloge u tijelu. Hormon rasta je peptidni (građen od bjelančevina) hormon koji se luči iz hipofize i upravlja mnogim funkcijama u našem tijelu. Neke od glavnih uloga hormona rasta su:
poticanje rasta – potiče rast kostiju, mišića i vezivnog tkiva, naročito tijekom djetinjstva i adolescencije
regulacija metabolizma masti – pomaže u razgradnji masti (lipoliza) i korištenju masti kao izvora energije
održavanje mišićne mase – potiče sintezu proteina i sprječava razgradnju mišića
regulacija metabolizma ugljikohidrata – smanjuje unos glukoze u stanice i povećava otpornost na inzulin (hormon uključen u metabolizam šećera), što može utjecati na razinu šećera u krvi
poticanje rasta hrskavice i zglobova – održava zdravlje zglobova i smanjuje rizik od degenerativnih promjena
povećanje koštane gustoće – potiče rast kostiju i održava mineralizaciju, što je važno za sprječavanje nastanka osteoporoze
podrška imunološkom sistemu – sudjeluje u regulaciji imunološkog odgovora i smanjuje upale
povećanje energije i vitalnosti – poboljšava fizičku izdržljivost i smanjuje osjećaj umora
poticanje oporavka i regeneracije tkiva – važan je za zarastanje rana i obnavljanje stanica

SIMPTOMI PRETJERANOG LUČENJA HORMONA RASTA

Budući da hormon rasta djeluje na brojne tjelesne funkcije, simptomi akromegalije mogu biti vrlo raznoliki. Najčešći simptomi su:
povećanje ruku ili stopala
promjene u strukturi lica – izbočenje donje vilice ili čela
natečenost vjeđa
pretjerana pigmentacija (promjena boje) kože
povećanje veličine usana, nosa ili ušiju
pretjerano znojenje ili masna koža
produbljenje glasa
glavobolje
promjene u vidu
bolovi u zglobovima
utrnulost ruku
Bilo koji od ovih simptoma zahtijeva odmah odlazak na pregled doktoru, jer pravodobna dijagnoza i početak liječenja igraju značajnu ulogu u procesu ozdravljenja.

KAKO SE DIJAGNOSTICIRA AKROMEGALIJA?

U postupku dijagnosticiranja akromegalije izrazito je važno da pacijent opiše sve tegobe koje je iskusio u zadnje vrijeme te je bitan detaljan pregled pacijenta kako bi se uočili tipični simptomi akromegalije opisani ranije u tekstu. Proces dijagnosticiranja akromegalije sastoji se od biokemijskih testova te slikovnih metoda.
BIOKEMIJSKI TESTOVI
mjerenje IGF-1 (faktora nalik inzulinu 1)
Mjerenje IGF-1 koristi se za procjenu funkcije hormona rasta i dijagnostiku poremećaja poput akromegalije i deficita hormona rasta. IGF-1 se određuje analizom krvi, pri čemu njegova koncentracija ostaje stabilna tijekom dana, što ga čini pouzdanim pokazateljem dugotrajne aktivnosti hormona rasta.
Upute za pacijente: Pretraga se obavlja iz uzorka krvi, a pacijent ne mora biti natašte. Poželjno je obavijestiti liječnika o lijekovima koji mogu utjecati na razinu IGF-1, poput kortikosteroida ili estrogena.
Tumačenje rezultata: Povišene vrijednosti IGF-1 mogu ukazivati na akromegaliju, stanje uzrokovano prekomjernim lučenjem hormona rasta, dok snižene vrijednosti mogu biti znak deficita hormona rasta ili pothranjenosti. Konačna dijagnoza uvijek se postavlja uz dodatne hormonske testove i kliničku procjenu.

Test supresije hormona rasta

Test supresije hormona rasta koristi se za dijagnostiku akromegalije i procjenu prekomjerne proizvodnje hormona rasta. Najčešće se provodi oralnim testom tolerancije na glukozu (OGTT), gdje se nakon unosa glukoze prati reakcija organizma i snižavanje razine hormona rasta.
Upute za pacijente: Prije testiranja potrebno je biti natašte najmanje 8 sati, te izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost dan ranije. Tijekom testa pacijent pije otopinu glukoze, a uzorci krvi uzimaju se u određenim vremenskim intervalima.
Tumačenje rezultata: U zdravih osoba glukoza smanjuje razinu hormona rasta ispod 1 ng/mL. Ako razina hormona rasta ostane visoka, to može ukazivati na akromegaliju, što zahtijeva daljnje pretrage.

SLIKOVNE METODE

Metode kojima se doktor koristi nakon uspostavljene sumnje na akromegaliju putem biokemijskih testova su: kompjuterizirana tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MR).
Također, ponekad se radi dodatna obrada kolonoskopijom zbog komplikacija koje uključuju razvoj polipa ili raka debelog crijeva. Slikovne metode su naročito bitne za uspostavu točne lokalizacije tumora hipofize, kako bi se kasnije moglo ispravno pristupiti uklanjanju istoga.

LIJEČENJE AKROMEGALIJE

Liječenje akromegalije usmjereno je na smanjenje razine hormona rasta i ublažavanje simptoma, kako bi se spriječile ozbiljne komplikacije.
Pristup terapiji ovisi o uzroku bolesti, najčešće tumoru hipofize, kao i dobi te općem zdravstvenom stanju pacijenta. U modernoj medicini dostupne su različite metode liječenja, uključujući kirurški zahvat, terapiju lijekovima i zračenje te se često koristi kombinacija istih za postizanje najboljeg mogućeg rezultata.
Pravovremena dijagnoza i odgovarajući tretman ključni su za poboljšanje kvalitete života pacijenata i smanjenje dugoročnih zdravstvenih rizika.

KIRURŠKA TERAPIJA

Primarna metoda liječenja akromegalije uzrokovane tumorom hipofize je kirurška terapija. Kirurški zahvat se najčešće izvodi transsfenoidalnim pristupom, odnosno kroz nos te često može izvaditi cijeli tumor ako se radi o mikroadenomu (tumor veličine manje od 10 milimetara), ili može izvaditi cijeli, a češće, dio tumora, ako se radi o makroadenomu (tumor veličine preko 10 milimetara).
Prilikom uklanjanja malog tumora često dolazi do potpunog izlječenja pacijenta s normalizacijom razina hormona rasta, dok prilikom pomicanja dijela velikog tumora dolazi do prestanka simptoma izazvanih pritiskom, kao što su glavobolje i problemi s vidom, dok se višak hormona rasta i ostatak tumora pokušava riješiti lijekovima ili radioterapijom.
Nalazi li se tumor na nekom drugom mjestu, kirurg će predložiti drugi oblik operacije.

LIJEČENJE RADIOTERAPIJOM

Radioterapija je učinkovita metoda u liječenju akromegalije kada kirurški zahvat ne dovede do potpune remisije ili kada tumor nije operabilan.
Napredne tehnike poput stereotaktičke radiokirurgije (precizna metoda zračenja za ciljano uništenje tumorskih stanica) omogućuju ciljano uništavanje tumorskih stanica, ali učinak na sniženje hormona rasta može se postići tek nakon nekoliko godina.
Moguća nuspojava radioterapije je sniženje razina ostalih hormona hipofize te je zato jako važno ići na redovite kontrole kod svog liječnika.

LIJEČENJE PRIMJENOM LIJEKOVA

U liječenju akromegalije se koriste sljedeći lijekovi:
somatostatinski analozi – smanjuju proizvodnju hormona rasta, mogu smanjiti veličinu tumora
dopaminski antagonisti – smanjuju razine hormona rasta i IGF-1 te također mogu dovesti do smanjenja tumora
antagonisti hormona rasta – blokiraju učinak hormona rasta u tijelu, korisni kod ljudi koji nisu imali uspjeha s druge dvije skupine lijekova

KOMPLIKACIJE AKROMEGALIJE

Nažalost, akromegalija je rijetko kada pravovremeno dijagnosticirana zbog nespecifičnih simptoma te često prođe nekoliko godina prije nego se uspostavi ispravna dijagnoza. Zbog toga je važna rana kompletna dijagnostička obrada simptoma kako bi se pronašao uzrok i spriječio razvoj komplikacija.

Komplikacije koje se mogu pojaviti u sklopu akromegalije su:

• dijabetes (šećerna bolest) tip 2
• povišeni krvni tlak – može dovesti do srčanih te drugih problema
• povišenja vrijednosti kolesterola u krvi
• kardiomiopatija (bolest koja zahvaća srčani mišić)
• artritis (upala zglobova)
• pojava polipa u debelom crijevu – može dovesti do razvoja raka debelog crijeva
• povećanje štitne žlijezde (guša)
• apneja u snu – poremećaj u kojem disanje spontano prestaje i opet počinje tijekom spavanja
• gubitak vida (sljepoća)

I ZA KRAJ…

Borba s akromegalijom može biti kako metalno tako i fizički jako iscrpljujuće iskustvo te vam zato u sljedećem odlomku dovodimo najvažnije savjete kako biste se što uspješnije nosili s vašim stanjem.

• probajte se što više obrazovati o vašem stanju – saznajte o simptomima, dijagnostici i načinu liječenja kako biste donosili informirane odluke

• pratite plan liječenja – pridržavanje režima liječenja, bilo kirurški, putem radioterapije ili lijekovima je ključno, kako bi se vrijednosti hormona rasta postavile na normalnu razinu i kako bi se spriječio razvoj komplikacija

• pratite vaše simptome – zabilježite sve promjene u simptomima kako biste liječniku pružili točne informacije o svojim tegobama, što će mu omogućiti optimalno prilagođavanje terapije

• stavite prioritet na vaše mentalno zdravlje – borba s bolesti je teška, no taj proces može biti lakši uz profesionalnu mentalnu podršku ili podršku vaše okoline

• promijenite način života – hranite se zdravo i raznoliko te redovite sudjelujte u bilo kojem obliku fizičke aktivnosti

• idite na redovite liječničke preglede – redoviti liječnički pregledi omogućuju pravovremeno otkrivanje bilo kakvih promjena u zdravlju te osiguravaju rano započinjanje odgovarajućeg liječenja.

Koliko god je akromegalija teška bolest s puno simptoma i mogućih komplikacija, opcije liječenja su mnogobrojne i veoma uspješne. Ključ uspješnog liječenja i kontrole simptoma leži u pravovremenom savjetovanju s liječnikom i što ranijem početku terapije, čime se značajno smanjuje rizik od komplikacija i poboljšava kvaliteta života pacijenata.

LITERATURA:

Davidsonove osnove interne medicine – Stuart H. Ralston, Ian D. Penman, Mark W. J. Strachan, Richard P. Hobson
Johns Hopkins Medicine – Acromegaly
Mayo Clinic – Acromegaly – Diagnosis and treatment
Cleveland Clinic – Acromegaly: What is it, Causes, Symptoms & Treatment
PubMed Central – Acromegaly: the disease, its impact on patients, and managing the burden of long term treatment
National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases – Acromegaly

Autor: Dr. Alda Ranogajec u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.