Disfunkcionalno karvarenje maternice je svako krvarenje koje nije uzrokovano organskim promjenama ili nekom sistemskom bolesti koja se odražava na ginekološki sustav. Takvo krvarenje nastaje kao posljedica hormonskog disbalansa te je rezultat poremećaja menstrualnog ciklusa i može se javiti u bilo kojem njegovom dijelu. Krvarenje iz maternice i vaginalno krvarenje nisu istoznačnice te imaju različite uzroke koji se utvrđuju ginekološkim pregledom. U tekstu vam donosimo sve o disfunkcionalnom krvarenju, njegovim uzrocima i liječenju!
Disfunkcionalna krvarenja relativno su česta pojava u žena tijekom reprodutkivne dobi. Menstrualni ciklus je složeni biološki mehanizam koji uključuje izmjenu razina estrogena i progesterona koje se odražavaju na sluznicu maternice. Ako hormonska zbivanja tijekom ciklusa nisu dobro usklađena dolazi do disfunkcionalnog krvarenja.
Za razliku od ostalih uzroka koji su fizički primjetni i mogu se utvrditi pregledom, poput trudnoće, dobroćudnih tumora (primjerice, mioma), zloćudnih tumora (karcinoma endometrija) te upale ili ozljede, disfunkcionalno krvarenje nema primjetan uzrok već se dijagnoza i sumnja na takvo krvarenje postavlja isključivanjem prethodno navedenih uzroka.
Budući da je neravnoteža hormona karakteristika početka i kraja reproduktivne dobi, odnosno perimenopauze, disfunkcionalna krvarenja se najčešće javljaju u toj dobi. Međutim, treba imati na umu da se disfunkcionalno krvarenje može javiti tijekom cijele reproduktivne dobi. Prisutno je u čak 40 do 60% žena.
Disfunkcionalno krvarenje obuhvaća razne nepravilnosti krvarenja u učestalosti, volumenu, trajanju i trenutku pojave (izvan ili tijekom perioda mentrualnog krvarenja). Normalan menstrualni ciklus traje minimalno 24, a najviše 38 dana, a tijekom normalnog menstrualnog krvarenja žena ne izgubi više od 80 mililitara krvi. Nepravilna menstrualna krvarenja se definiraju kao:
Intermenstrualno krvarenje je krvarenje koje se javlja između menstrualnih krvarenja te se može pojavljivati redovito tijekom svakog ciklusa (ciklički) ili neredovito (aciklički).
Disfunkcionalno krvarenje može biti anovulacijsko ili ovulacijsko. Anovulacijsko krvarenje je češće i nastaje uslijed izostanka ovulacije. Uzrok mu je disbalans hormona estrogena. Zbog izostanka ovulacije ne dolazi do pada razine estrogena, što dovodi do zadebljanja sluznice endometrija i, posljedično, krvarenja. Kako nema ovulacije, ovakva su krvarenja najčešće bezbolna. Anovulatorna krvarenja su češća u prvih nekoliko ginekoloških godina (nekoliko godina nakon prve mjesečnice, menarhe) i u perimenopauzalnom periodu.
Ovulatorna krvarenja praćena su ovulacijom, a najčešće nastaju zbog poremećaja u razinama progesterona. Rjeđe, takva krvarenja mogu biti uzrokovana i padom estrogena netom prije ovulacije.
Anovulacija se može javiti i u sklopu drugog endokrinološkog stanja, primjerice sindroma policističnih jajnika ili visokih razina prolaktina. Također, period nakon pobačaja ili trudnoće (babinje) može biti obilježen anovulacijom, a time i disfunkcionalnim krvarenjem.
Anovulacija može biti posljedica i visoke razine stresa. Stres ne mora biti samo uzrokovan poslom, već i intenzivnom tjelovježbom i fizičkom aktivnosti. Poremećaji prehrane i nedovoljan kalorijski unos također predstavjaju stres za organizam i mogu biti uključeni u nastanak poremećaja menstrualnog ciklusa.
Zbog izostanka ovulacije u anovulacijskom krvarenju estrogen igra glavnu ulogu. Disbalans estrogena tipično dovodi do bezbolnih i volumenom velikih krvarenja koja traju dulje vremena. Moguća su i oskudna krvarenja koja podsjećaju na tamni iscjedak.
Krvarenja uzrokovana promjenama u razini progesterona tipično se javljaju netom prije ili nakon menstrualnog krvarenja ili netom prije ovulacije, kao kratkotrajna i oskudna krvarenja.
Disfunkcijsko krvarenje, kao poremećaj u menstrualnom ciklusu, predstavlja veliki problem ako se ne liječi. Dugoročno krvarenje može dovesti do nastanka sideropenične anemije. To je anemija uzrokovana manjkom željeza koja najčešće nastaje zbog krvarenja iz reproduktivnog ili probavnog sustava.
Kako uzrok anovulacije mogu biti i endokrinološki poremećaji, disfunkcionalno krvarenje može biti tek jedan od simptoma i tegoba uslijed primarne bolesti. Zbog toga je njegovo prepoznavanje bitno za liječenje bolesti koja ga je uzrokovala. Policistični jajnici te drugi hormonski poremećaji mogu značajno narušiti kvalitetu života i opće zdravlje, ali i predstavljati prepreku u ostvarenju trudnoće i majčinstva.
Iako u postmenopauzi više ne razmatramo ulogu majčinstva i nemamo menstruaciju, to nikako ne opravdava prestanak redovitih ginekoloških pregleda! Upravo suprotno, tijekom postmenopauze posjeti ginekologu i dalje trebaju biti dio redovite zdravstvene skrbi.
Postmenopauzalna krvarenja rijetko su disfunkcionalna i češće imaju organski uzrok. Starenjem, nažalost, raste i vjerojatnost zloćudnih bolesti ginekološkog sustava te zbog toga svako krvarenje u postmenopauzi treba shvatiti jednako ozbiljno kao i u fertilnoj dobi!
Kako svaka žena ima različiti menstrualni ciklus, potrebno je utvrditi što za vas predstavlja ‘nenormalno’ ili ‘neuobičajno’ krvarenje. Svako krvarenje koje odstupa od vaše ‘rutine’ potrebno je prijaviti ginekologu te zahtijeva pregled.
Naime, pri pojavi krvarenja se bez pregleda ne može razlučiti od kuda je i zašto došlo do krvarenja. Neovisno o mjestu i nastanku sva se krvarenja pojavljuju kao vaginalno krvarenje, premda mogu biti uzrokovana spolno prenosivom bolešću, karcinomom vrata maternice, karcinomom rodnice (vagine), polipom, krvarenjem mioma i mnogim drugim uzrocima.
Razgovor o učestalosti, izgledu, trajanju i intenzitetu krvarenja prvi je korak u uspješnom dijagnosticiranju njegovog uzroka.
Osim toga liječnik će vas upitati imate li neke kronične bolesti i druge simptome. Primjerice, poremećaji štitnjače mogu biti udruženi sa smetnjama u menstrualnom ciklusu, kao i visoka razina stresa, pretjerana tjelovježba ili poremećaji u prehrani.
Spontana krvarenja na drugim mjestima na tijelu mogu biti znak nekog poremećaja krvarenja, a stvaranje mlijeka (galaktoreja) izvan perioda dojenja, može biti i znak povišenih razina prolaktina (hormona koji potiče stvaranje mlijeka). Simptomi boli, grčeva i dismenoreje mogu biti i znak endometrioze.
Korištenje lijekova, poput kontracepcijskih pilula ili lijekova protiv zgrušavanja krvi često se veže uz nepravilna krvarenja pa je potrebno uputiti liječnika u lijekove koje uzimate.
Informacije o prethodnim spolnim odnosima, pojedinostima vezanim uz njih (korištenje zaštite) također mogu biti potrebne pri otkrivanju uzroka krvarenja jer spolne bolesti, poput gonoreje ili klamidije mogu biti uzrok intermenstrualnih krvarenja.
Ginekološkim pregledom liječnik će dobiti uvid u promjene vaših vanjskih i unutarnjih spolnih organa. Pregled pomoću spekula omogućit će prikaz vrata maternice i uočavanje promjena na vratu ili u rodnici.
Pregled ultrazvukom omogućuje prikaz maternice i jajnika te procjenu njihove veličine i eventualnih promjena. Osim ovih pretraga, često se savjetuje i test na trudnoću. Pregled je potreban kako bi se isključili drugi uzroci krvarenja.
Ako se pregledom ne utvrdi nikakva abnormalnost, vrlo vjerojatno je riječ o disfunkcionalnom krvarenju.
Vađenje krvi ima jako važnu ulogu u otkrivanju uzroka krvarenja. Laboratorijske pretrage omogućuju nam otkrivanje:
U rijetkim slučajevima, ako uzrok krvarenja nije očit, ginekolog može savjetovati kiretažu ili histeroskopiju. Kiretažom (struganjem) moguće je uzeti uzorak tkiva endometrija radi utvrđivanja promjena na sluznici. Osim kiretažnom, uzorak se može uzeti i ciljano prilikom izvođenja histeroskopije. Pretraga se izvodi u lokalnoj ili općoj anesteziji. Tipično se izvodi u žena koje imaju povišeni rizik od karcinoma endometrija.
Liječenje disfunkcionalnog krvarenja može se započeti tek kada se isključe mogući organski uzroci krvarenja ili sistemske bolesti koje su ga uzrokovale. Zbog toga je prije početka liječenja potreban detaljan ginekološki pregled i obrada. Postoji više mogućnost liječenja, od kojih se najčešće primjenjuju oralni lijekovi koji sadrže hormone estrogene i gestagene (progesteronu slični hormoni).
Svrha liječenja je, prije svega, zaustaviti krvarenje i spriječiti njegovu ponovnu pojavu. Ako je uzrok anovulacija, dodatni je zadatak liječenja omogućiti normalno odvijanje ovulacije.
Pri odabiru metode liječenja u obzir treba uzeti ženinu dob, rizične čimbenike, prethodnu medicinsku povijest, ali i neke druge okolnosti. Primjerice, razmatra li pacijentica trudnoću, je li ostvarila majčinsku ulogu, boluje li od drugih bolesti. Stoga je odabir metode liječenja dogovor između pacijentice i liječnika koji se mora temeljiti na otvorenoj komunikaciji i razmatranju svih metoda liječenja, s njihovim prednostima i nedostacima.
Kod teških i oblinih krvarenja iz maternice može doći do gubitka velikog volumena krvi pa je ponekad potrebno bolničko liječenje kako bi se primjenila transfuzija. Na sreću, takva su krvarenja rijetkost.
Liječenje krvarenja uključuje primjenu hormona, estrogenskih ili progesteronskih (gestageni), a njihov izbog ovisi o vrsti krvarenja. Dodatno se mogu primijeniti i nesteroidni antireumatici jer dokazano smanjuju krvarenje, ali i bol nastalu pri hormonskom disbalansu u ovulatornom krvarenju.
Ako je ovakvo liječenje neučinkovito, primjenjuje se invazivno liječenje. Metode izbora su kiretaža, ablacija endometrija ili kirurško uklanjanje maternice (histerektomija).
Invazivno liječenje se malokad provodi, a uglavnom se izvodi u starijih žena te se gotovo nikada ne izvodi u djevojaka u adolescenciji i mlađih žena. Kiretaža, za razliku od ablacije ima i dijagnostičku važnost jer se njome može dobiti uzorak za histološku analizu kako bi se isključile zloćudne promjene endometrija.
Histerektomija (kirurško uklanjanje maternice) izvodi se u žena koje više ne razmatraju trudnoću, a zajedno s maternicom odstraniti se mogu i jajovodi te jajnici. Histeroskopija je korisna u žena koje:
Iako su poremećaji menstrualnog ciklusa uglavnom stanja koja se uspješno mogu liječiti i dijagnosticirati, krvarenje je ponekad alarmantni simptom neke ozbiljne bolesti! Svako krvarenje koje odstupa od vašeg ‘normalnog’ menstrualnog ciklusa treba shvatiti ozbiljno, pa čak i onda kada vam ne zadaje nikakve tegobe, poput boli ili grčeva. Zbog toga, ako primjetite krvarenje iz vagine (rodnice) nemojte odgađati ginekološki pregled!
Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.
Ovaj dokument s fotografijama sadržanima u istome predstavlja intelektualno vlasništvo Poliklinike Mazalin te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava te nositelja prava na žigovima i/ili dizajnu, kao i sukladno drugim potrebnim odobrenjima. Slijedom navedenog, na isti dokument kao i fotografije sadržane u istome primjenjuju se odredbe Općih uvjeta korištenja internet stranice Poliklinike Mazalin kojima je propisana zaštita intelektualnog vlasništva.
Kolačić | Trajanje | Opis |
---|---|---|
cookielawinfo-checkbox-analytics | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics". |
cookielawinfo-checkbox-functional | 11 months | The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional". |
cookielawinfo-checkbox-necessary | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary". |
cookielawinfo-checkbox-others | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other. |
cookielawinfo-checkbox-performance | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance". |
viewed_cookie_policy | 11 months | The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data. |