Visok tlak u trudnoći

Tema ovog bloga je visok tlak u trudnoći. Pročitajte o različitim oblicima povišenog krvnog tlaka u trudnoći. Osobito pročitajte o preeklampsiji i eklampsiji, bolestima koje mogu ugroziti trudnicu i čedo, te saznajte zašto je važno voditi trudnoću.

VISOKI TLAK I TRUDNOĆA

Visok tlak u trudnoći dijelimo na kroničnu hipertenziju, preeklampsiju/eklampsiju te gestacijsku hipertenziju.

Kronična hipertenzija je povišen krvni tlak koji je dijagnosticiran prije 20. tjedna trudnoće ili je, pak, prvi put pronađen nakon 20. tjedna trudnoće, ali ostaje prisutan i barem 6 tjedana nakon poroda.

Preeklampsija je visok tlak kod trudnica praćen povećanom koncentracijom proteina u mokraći ili nekim od drugih znakova preeklampsije. Kada je ovo stanje praćeno konvulzijama (nekontroliranim stiskanjem mišića tijela uz gubitak svijesti, odnosno konvulzivnim epileptičkim napadajem), naziva se eklampsija. Uzroci nastanka ovih stanja nisu potpuno razjašnjeni. Preeklampsija odnosno eklampsija mogu se, osim u žena bez prethodno povišenog krvnog tlaka, pojaviti i u žena s kroničnom hipertenzijom.

Prema tjednu trudnoće u kojem nastaje, preeklampsiju dijelimo na ranu, koja nastaje prije 34. tjedna trudnoće, te kasnu, koja nastaje nakon 34. tjedna trudnoće. Kod kasno nastale preeklampsije povoljnije je dijete poroditi prije termina, jer je nakon 34. tjedna čedo već u dovoljnoj mjeri razvijeno za porod. Rano nastala preeklampsija, pak, nosi veći rizik za bolest ili smrt novorođenčeta, jer se dijete nije imalo vremena dovoljno razviti ako se porodi prije 34. tjedna trudnoće.

Gestacijska hipertenzija je visoki tlak kod trudnica nastao nakon 20. tjedna trudnoće, bez drugih poremećaja vezanih za preeklampsiju. Krvni tlak obično pada na normalne vrijednosti nakon poroda. Povremeno visok tlak u trudnoći ne znači nužno dijagnozu gestacijske hipertenzije. Kako biste razlikovali gestacijsku hipertenziju od ovakvih, povremenih ‘’skokova’’ krvnog tlaka, preporučujemo da se konzultirate s liječnikom.

KRONIČNA HIPERTENZIJA U TRUDNOĆI

Utjecaj trudnoće na kronično povišen krvni tlak je različit među trudnicama. U nekih trudnica krvni tlak ostaje nepromijenjen, u nekih se tlak smanji, dok se u nekih trudnica poveća. Ako sumnjate na to da biste mogli biti trudni, bilo da imate ili nemate kroničnu hipertenziju, uputno je učiniti test na trudnoću.

U trudnica s kroničnom hipertenzijom potreban je pojačan nadzor trudnoće, jer se takva trudnoća smatra rizičnom, ali ishodi trudnoće u takvih žena uglavnom su povoljni.

Ipak, u dijela trudnica s kroničnom hipertenzijom nastaje povrh toga i preeklampsija. Ona se prepoznaje na temelju povišenja krvnog tlaka u odnosu na prijašnje vrijednosti, i to 30 mmHg ili više za sistolički (‘’gornji’’), te 15 mmHg ili više za dijastolički (‘’donji’’) tlak.

KAKO SNIZITI VISOKI TLAK U TRUDNOĆI?

Ako imate visoki tlak u trudnoći, slijedite upute vašeg liječnika, poput savjeta o prehrani i tjelesnoj aktivnosti, te pratite vrijednosti krvnog tlaka. Ako vam je liječnik propisao lijekove, redovito uzimajte terapiju.

KOJE ŽENE OBOLIJEVAJU OD PREEKLAMPSIJE I EKLAMPSIJE?

Najveći čimbenik rizika za nastanak preeklampsije jest prva trudnoća. U otprilike dvije trećine slučajeva preeklampsija se razvija u žena s prvom trudnoćom.

Eklampsija se razvija iz teške preeklampsije, a obično nastaje u trudnica koje ne primaju adekvatnu zdravstvenu skrb, jer se ovo stanje može spriječiti liječenjem preeklampsije, odnosno induciranjem poroda.

VISOK TLAK U TRUDNOĆI – SIMPTOMI I ZNAKOVI

Najčešći simptomi i znakovi preeklampsije su sljedeći:

• visok tlak u trudnoći,
• povećana koncentracija proteina u mokraći,
• smanjena proizvodnja mokraće,
• edem (zadržavanje tekućine u tijelu),
• vidne tegobe
• bol u trbuhu,
• pojačani tetivni refleksi,
• mravinjanje ili drugi neobični osjećaji u rukama ili nogama,
• glavobolja ili zbunjenost.

Glavna obilježja preeklampsije su povišen krvni tlak i povećana koncentracija proteina u mokraći. Povišenim krvnim tlakom smatra se krvni tlak viši od 140/90 mmHg (“milimetara žive’’), ili ako je sistolički (“gornji’’) tlak povišen za 30 mmHg iznad vrijednosti koje su uobičajene za pojedinu osobu, a dijastolički (“donji’’) za 15 mmHg iznad uobičajenog.

Edem se može očitovati kao oticanje dijelova tijela, najčešće lica, ruku ili nogu. Ipak, valja imati na umu da je oticanje dijelova tijela češće normalna promjena u trudnoći, nego znak ozbiljne bolesti. Također, zbog edema može doći do brzog porasta tjelesne mase, koji treba pobuditi sumnju na razvoj preeklampsije. Međutim, brz porast tjelesne mase može imati i druge uzroke, poput prekomjernog hranjenja ili šećerne bolesti. Porast tjelesne mase koji se smatra prevelikim jest više od 0,5 kilograma na tjedan.

Eklampsija se razvija iz preeklampsije kada se drugim poremećajima pridruže konvulzije, odnosno nekontrolirano stiskanje mišića cijelog tijela, praćeno gubitkom svijesti.

Preeklampsija i eklampsija mogu ozbiljno ugroziti zdravlje trudnice i čeda, pa i biti životno ugrožavajuća stanja. Mogu se razviti teška oštećenja raznih organa u tijelu, kao i abrupcija posteljice. U postavljanju dijagnoze abrupcije posteljice koristan je ultrazvučni pregled. Ultrazvučni pregled, tzv. anomaly scan, poželjno je učiniti i u odsustvu jasnih problema, u svrhu otkrivanja mogućih bolesti čeda, kako bi se na vrijeme moglo reagirati i što više sačuvati zdravlje djeteta.

ŠTO JE HELPP SINDROM?

HELPP sindrom najčešće nastaje kao komplikacija preeklampsije, ali može nastati i neovisno o tome. Akronim HELPP stoji za: H – engl. haemolysis (hemoliza), EL – engl. elevated liver enzymes (povišeni jetreni enzimi), LP – engl. low platelet count (nizak broj trombocita). Hemoliza označuje raspadanje eritrocita, crvenih krvnih stanica. Povećana koncentracija jetrenih enzima u krvi upućuje na oštećenje jetre. Smanjen je broj trombocita, krvnih pločica koje su potrebne za zgrušavanje krvi i sprječavanje krvarenja.

Simptomi HELPP sindroma raznoliki su, pa se ovaj sindrom lako može zamijeniti za neku drugu bolest. Najčešći oblik prezentacije su opća slabost i simptomi nalik na gripu.

HELPP sindrom obično nastaje tijekom trećeg trimestra trudnoće, ali može nastati i prije toga, ili unutar nekoliko dana nakon poroda. Potencijalno je opasno, životno ugrožavajuće stanje.

Kod trudnica s HELPP sindromom nije nužno potreban hitan porođaj. Liječenje uključuje primjenu kortikosteroida i korekciju raznih poremećaja koji se pojavljuju u ovoj bolesti, primjerice kontrolu krvnog tlaka, nadoknadu tekućine, te davanje krvnih pripravaka zbog manjka eritrocita ili trombocita. Tako se u dijela trudnica porođaj može odgoditi više dana, kako bi se čedo imalo vremena adekvatno razviti.

VISOKI TLAK U TRUDNOĆI – HOSPITALIZACIJA I LIJEČENJE

Visoki tlak u trudnoći može se do određene mjere kontrolirati lijekovima, ali konačna terapija preeklampsije i eklampsije je porođaj. Dakle, može biti potrebno inducirati porod. Vaginalni porođaj u tom slučaju ima prednost pred carskim rezom. Ipak, carskom rezu se može pristupiti u slučaju komplikacija koje bi to zahtijevale.

Neodgodiva hospitalizacija potrebna je u trudnica s teškom preeklampsijom ili eklampsijom. Kako bi se omogućilo uvođenje trudnice u porođaj, potrebno je stabilizirati trudnicu u stanju teške preeklampsije odnosno eklampsije. Najvažnije mjere su:

• kontrola povišenog krvnog tlaka,
• zaustavljanje konvulzija lijekovima, te 
• nadoknada tekućine i elektrolita.

Visoki tlak u trudnoći dijelimo na kroničnu hipertenziju, gestacijsku hipertenziju te preeklampsiju/eklampsiju. Preeklampsija je ozbiljno stanje, koje može ugroziti trudnicu i čedo, i može stvoriti potrebu za ranijim porodom. Važno je redovito odlaziti na trudničke preglede i čuvati trudnoću, kako bi se potencijalno opasna stanja na vrijeme prepoznala, te kako bi se smanjio rizik nepovoljnih događanja za majku i dijete.

LITERATURA:

Đelmiš J. Hipertenzija, preeklampsija/eklampsija. U: Fetalna medicina i opstetricija. Medicinska naklada. 2014. 417-429.

Autor: Dr. Tihana Mazalin u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.