Metabolički sindrom – faktori rizika, simptomi i liječenje

Metabolički sindrom nije jedna bolest, već skupina međusobno povezanih poremećaja koji godinama mogu prolaziti bez vidljivih simptoma, dok istovremeno tiho i podmuklo oštećuju organe i krvne žile. 

Ako imate višak kilograma, povišen krvni tlak, loš omjer kolesterola ili šećernu bolest – postoji mogućnost da i vi bolujete od metaboličkog sindroma. U nastavku ćemo vas detaljnije upoznati s ovim stanjem i načinima kako ga prepoznati i držati pod kontrolom.

ŠTO JE METABOLIČKI SINDROM?

Kada bismo jednu bolest mogli okarakterizirati pravom pošašću modernog doba, metabolički sindrom bi zasigurno bio odgovor koji bi većini pao na pamet. Naime, jeste li znali da otprilike jedan od četiri odrasla čovjeka u svijetu pati od ovog sindroma, a da toga često uopće nije svjestan?

Metabolički sindrom je skupina poremećaja čiji se uzroci i posljedice međusobno preklapaju. Poremećaji koji zajednički sačinjavaju metabolički sindrom su:

• • inzulinska rezistencija – poremećaj metabolizma glukoze koje nastaje kada stanice ne prepoznaju inzulin na ispravan način, što rezultira poremećenim razinama glukoze u krvi
  • povišen krvni tlak (hipertenzija)
  • dislipidemija – poremećaj regulacije masti

• pretilost

• šećerna bolest – dijabetes

Ako imate neko od navedenih stanja, to ne znači nužno da bolujete od metaboličkog sindroma, ali povećava vaš rizik. Što je više ovih čimbenika prisutno, to je veća vjerojatnost razvoja ozbiljnih zdravstvenih komplikacija poput srčanog i moždanog udara te dijabetesa.

S metaboličkim sindromom mogu biti udruženi:

• nealkoholna masna bolest jetre 
• sindrom policističnih jajnika u žena
• opstruktivna apneja u snu
• kronična bolest bubrega
• žučni kamenci
• astma

Moderna prehrana i sjedilački način života usko su povezani s porastom učestalosti pretilosti u populaciji, što pogoduje porastu broja oboljelih od metaboličkog sindroma u svijetu, osobito u razvijenijim zemljama. 

KOJI SU FAKTORI RIZIKA METABOLIČKOG SINDROMA?

Rizik oboljenja od metaboličkog sindroma povezan je s:

• Pretilošću. Najveći faktor rizika je abdominalna pretilost, odnosno nakupljanje masnoća u predjelu trbuha. Masno tkivo tog područja doprinosi razvoju inzulinske rezistencije, nepovoljno utječe na metabolizam masti u tijelu i povisuje rizik od ateroskleroze.
• Nezdravom prehranom. Prekomjeran kalorijski unos, ishrana bogata ugljikohidratima (šećerima) i zasićenim mastima,  kao i nizak unos vlakana, pogoduju razvoju metaboličkog sindroma.
• Manjkom tjelesne aktivnosti. sjedilački način života praćen je manjom potrošnjom energije, sporijim metabolizmom, te većom inzulinskom rezistencijom
• Dobi. Rizik raste s godinama, osobito nakon 40. godine.
• Genetskim faktorima. Osobe s obiteljskom poviješću kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa sklonije su metaboličkom sindromu.
• Kroničnim stresom. Dugotrajna izloženost stresu povisuje lučenje kortizola (hormona stresa), što doprinosi pretilosti i inzulinskoj rezistenciji.
• Nedostatkom sna.
• Konzumacijom alkohola i pušenjem.
• Ulaskom u menopauzu kod žena.

SIMPTOMI – METABOLIČKI SINDROM

Tegobe koje se javljaju u sklopu metaboličkog sindroma odgovaraju pojedinim čimbenicima sindroma od kojih osoba boluje. Najčešći simptomi i znakovi koji se javljaju u osoba s metaboličkim sindromom su:

• abdominalna pretilost – najočitiji i najraniji simptom metaboličkog sindroma, nerijetko i preduvjet za razvoj ostalih stanja

• povišen krvni tlak – može se javiti u bilo kojoj dobi; glavobolje i vrtoglavice često prvi znakovi
• pojačana žeđ, učestalije mokrenje, pojačan umor i zamagljen vid – skup simptoma uzrokovanih dijabetesom
• bol u prsima ili nedostatak zraka – ukazuju na pojavu kardiovaskularne bolesti
• tamne mrlje na koži (acanthosis nigricans) – znak inzulinske rezistencije
• ksantomi i/ili ksantelazme – žućkasta dobroćudna tvorba na koži, odnosno vjeđama, nastala zbog poremećaja u metabolizmu masti

U slučaju da patite od nekoliko navedenih simptoma, preporučljivo je obratiti se liječniku kako bi se utvrdio uzrok.

KAKO SE DIJAGNOSTICIRA METABOLIČKI SINDROM?

Prema smjernicama, za potvrdu dijagnoze metaboličkog sindroma moraju biti zadovoljena tri ili više kriterija od sljedećih pet faktora rizika:

• povećan opseg struka – duljina veća od 88 cm u žena, odnosno 102 cm u muškaraca tretira se kao abdominalna pretilost (masnoće u predjelu trbuha)
• povišen krvni tlak – vrijednosti krvnog tlaka iznad 130/85 mmHg ili uzimanje terapije za povišen tlak
• visoka razina šećera u plazmi natašte – vrijednost iznad 7,0 mmol/L ili više od 11,1 mmol/L u slučajnom uzorku ili nakon oralnog testa opterećenja glukozom (OGTT-a); potvrđena dijagnoza šećerne bolesti ili inzulinske rezistencije također ispunjava ovaj kriterij
• visoke razine triglicerida – više od 1,7 mmol/L ili uzimanje lijekova za snižavanje triglicerida
• nizak HDL („dobar“) kolesterol – u muškaraca manje od 1,0 mmol/L, a u žena manje od 1,3 mmol/L

Prema dijagnostičkim kriterijima, potrebno je provesti određene pretrage kako bi se utvrdilo postojanje metaboličkog sindroma. Liječnik će započeti fizikalnim pregledom, nakon čega će vas uputiti na krvne pretrage. Na temelju dobivenih rezultata postavlja se dijagnoza.

Idući dijagnostički postupci ovise o vašim tegobama. Ukoliko patite od dispneje (otežanog disanja), boli u prsima ili klaudikacija (boli i utrnulost u nogama tijekom hodanja), utoliko je neophodno napraviti dodatne pretrage, koje mogu uključivati:

• elektrokardiografiju (EKG) – za procjenu rada srca
• ultrazvučne pretrage (UZV) – srca, bubrega, jetre i krvnih žila
• polisomnografiju – pretragu za potvrdu apneje u snu
• oftalmološki pregled – budući da dijabetička retinopatija, ozbiljna komplikacija dijabetesa, nastaje uslijed oštećenja sitnih krvnih žila mrežnice (retine)

Pravovremena dijagnostika ključna je za sprječavanje težih komplikacija, stoga je važno javiti se liječniku čim se jave tegobe.

KAKO SE LIJEČI METABOLIČKI SINDROM?

Liječenje se temelji na promjeni životnog stila i, u nekim slučajevima, farmakološkoj terapiji. 

1. Zdrava prehrana

Razvijanje zdravih prehrambenih navika početni je korak u liječenju. Preporučuje se mediteranska prehrana, bogata voćem i povrćem, ribom i „zdravim mastima“. Također, nužno je smanjiti unos šećera, alkohola i zasićenih masnih kiselina. Nadalje, očekuje se povećan unos vlakana putem povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki.

2. Redovita tjelovježba

Redovita tjelesna aktivnost od najmanje 30 minuta dnevno ima brojne pozitivne učinke – poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sustava, smanjuje inzulinsku rezistenciju, ubrzava metabolizam i potiče mršavljenje.

Važno je prilagoditi tjelesnu aktivnost vlastitim mogućnostima. Ne mora biti intenzivna – već i pola sata lagane šetnje je zadovoljavajući početak. Nastojte u svakodnevni život uvesti više spontanog kretanja, poput korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva, hodanja do bližih odredišta ili penjanja stepenicama umjesto vožnje dizalom.

U konačnici, ključ je u dosljednosti – važno je pronaći aktivnosti koje vam odgovaraju te ih postupno učiniti dijelom vlastite rutine.

3. Gubitak tjelesne mase

Redukcija tjelesne mase smanjuje rizik od komplikacija metaboličkog sindroma, poglavito pozitivno djelujući na krvni tlak i inzulinsku rezistenciju. Budite uporni – čak i minimalnim gubitkom tjelesne mase učinit će te ogromnu uslugu vlastitom zdravlju.

Pripazite na kalorijski unos. Pokušajte dnevni unos držati tako da budete u kalorijskom deficitu, što znači da unosite manje kalorija od procijenjene dnevne potrošnje. Mršavljenje se efikasnije postiže smanjenjem hrane, nego tjelovježbom, koja je samo pomoćni čimbenik. 

4. Razvijanje zdravih životnih navika

Preporučljivo je smanjiti stres i osigurati kvalitetan san svake noći. U redukciji stresa važno je prepoznati okidače stresa te ih po mogućnosti izbjegavati. Uz to, mogu vam pomoći tehnike opuštanja i tjelovježba. Spavanje također smanjuje stres i poboljšava metabolizam, stoga se preporučuje težiti 7-9 sati sna svake noći.

Savjetujemo vas i da prestanete pušiti i da smanjite unos alkohola. 

5. Lijekovi – ako su potrebni

Važno je liječiti osnovno stanje od kojeg bolujete. Shodno tomu, mogu se primjenjivati lijekovi za:

• održavanje urednih vrijednosti krvnog tlaka – antihipertenzivi
• snižavanje LDL kolesterola i povišenje HDL kolesterola
• održavanje normalne razine glukoze u krvi

ZAKLJUČAK

Metabolički sindrom ozbiljno je, ali izlječivo stanje. Ključno je prepoznati vlastite tegobe i pravovremeno potražiti pomoć ako ne možete riješiti sami.

Pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost i gubitak tjelesne mase najučinkovitija su formula za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa. Ako se već suočavate s ovim tegobama, ne čekajte – neka vaš put prema promjeni započne već danas.

LITERATURA:

• Medscape: Metabolic Syndrome
• Mayo Clinic: Metabolic Syndrome
• Johns Hopkins Medicine: Metabolic Syndrome
• HeMed: Metabolički sindrom
• PubMed Central: Metabolic Syndrome: Updates on Pathophysiology and Management in 2021
• PubMed Central: Physical Activity, Cardiorespiratory Fitness, and the Metabolic Syndrome

Autor: Dr. Alda Ranogajec u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.