Nutritivna anemija – kada prehrana ne osigurava dovoljno željeza i vitamina

Anemija je jedan od najčešćih poremećaja u svijetu koji može zahvatiti ljude svih dobnih skupina. Iako se često povezuje s bolestima krvi ili gubitkom krvi, jedan od čestih uzroka anemije zapravo se krije u svakodnevnoj prehrani. 

Do nutritivne anemije dolazi kada naš organizam nema dovoljno osnovnih hranjivih tvari za proizvodnju crvenih krvnih stanica (eritrocita). Riječ je o obliku anemije koji nastaje zbog nedostatka željeza, vitamina B12, folne kiseline i drugih mikronutrijenata.

Nutritivna anemija može se razvijati polako i često dugo ostaje neprepoznata. Osobe se mogu osjećati umorno, bezvoljno i zadihano, što se nerijetko pripisuje stresu, godinama ili općem umoru. Ipak, ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, nutritivna anemija može ozbiljno narušiti kvalitetu života te povećati rizik od komplikacija, osobito kod trudnica, djece, starijih osoba i osoba sa zloćudnim bolestima.

U ovom tekstu saznat ćete što je to nutritivna anemija, kako nastaje, tko je u riziku, kako je prepoznati i koje korake poduzeti kako biste spriječili i liječili ovaj česti, ali često zanemareni zdravstveni problem.

ŠTO JE TO NUTRITIVNA ANEMIJA?

Nutritivna anemija je oblik anemije koji nastaje kada tijelo ne unosi ili ne iskorištava dovoljno hranjivih tvari potrebnih za normalno stvaranje crvenih krvnih stanica.

Najčešći uzroci su nedostatak:

• željeza
• vitamina B12
• folne kiseline

Te tvari ključne su za stvaranje hemoglobina – bjelančevine u crvenim krvnim stanicama koja prenosi kisik do svih dijelova tijela. Bez njih, tijelo ne može proizvesti dovoljan broj zdravih eritrocita, a oni koji se stvaraju mogu biti manji, slabije funkcionalni ili nepravilnog oblika.

Nutritivna anemija nije bolest sama po sebi, već stanje koje ukazuje na dugotrajan nutritivni disbalans. Može biti posljedica siromašne ili jednolične prehrane, probavnih smetnji koje otežavaju apsorpciju hranjivih tvari (kao što su celijakija ili kronične upalne bolesti crijeva), povećanih potreba za mikronutrijentima (npr. u trudnoći) ili kroničnog gubitka krvi.

ZAŠTO DOLAZI DO NUTRITIVNE ANEMIJE?

Za stvaranje zdravih crvenih krvnih stanica organizmu su neophodni određeni mikronutrijenti, među kojima su najvažniji željezo, vitamin B12 i folna kiselina. Svaki od njih ima specifičnu ulogu u stvaranju krvi, a njihov nedostatak narušava taj proces. Osim mikronutrijenata, važnu ulogu u nastanku poremećaja imaju:

• Željezo je osnovna sastavnica hemoglobina, proteina koji omogućuje prijenos kisika iz pluća do svih tjelesnih stanica. Bez dovoljno željeza, eritrociti postaju manji i sadrže manje hemoglobina, što otežava prijenos kisika i uzrokuje simptome poput umora, slabosti i ubrzanog pulsa.
• Vitamin B12 i folna kiselina ključni su za stvaranje stanica u koštanoj srži. Nedostatak dovodi do stvaranja abnormalno velikih crvenih krvnih stanica koje ne funkcioniraju pravilno. Osim toga, manjak vitamina B12 može utjecati i na živčani sustav, uzrokujući neurološke simptome poput trnaca, slabosti mišića ili smetnji ravnoteže.

Jedan od glavnih uzroka je nedostatna ili neuravnotežena prehrana, osobito kod osoba koje se hrane jednolično, izbjegavaju meso i mliječne proizvode, ili se drže restriktivnih dijeta. Dugotrajno siromašna prehrana, bez namirnica bogatih željezom i vitaminima, može postupno dovesti do razvoja anemije.

Ovi nutrijenti najčešće se unose prehranom, no njihova apsorpcija ovisi i o zdravlju probavnog sustava. Drugi važan uzrok su poremećaji apsorpcije. Kod bolesti poput celijakije, Crohnove bolesti, atrofije želučane sluznice ili nakon operacija želuca i crijeva, crijeva ne mogu učinkovito preuzimati hranjive tvari iz hrane.

Također, povećane potrebe organizma u određenim životnim razdobljima – poput trudnoće, dojenja, rasta u djetinjstvu ili oporavka nakon bolesti – mogu uzrokovati manjak, ako se potrebe ne podmire prehranom.

Na kraju, kronični gubitak krvi, primjerice zbog obilnih menstruacija, čira na želucu, hemoroida ili zloćudne bolesti, često iscrpljuje zalihe željeza i doprinosi razvoju anemije.

TKO JE POD NAJVEĆIM RIZIKOM?

Nutritivna anemija može se razviti kod bilo koga, ali određene skupine ljudi izložene su većem riziku zbog svojih prehrambenih potreba, životnih okolnosti ili zdravstvenog stanja.

Trudnice i dojilje imaju znatno povećane potrebe za željezom, folnom kiselinom i vitaminom B12 zbog razvoja djeteta i stvaranja većih količina krvi. Ako prehrana ne zadovolji te potrebe, ubrzo dolazi do iscrpljenja zaliha u organizmu.

Dojenčad i mala djeca, osobito ako ne dobivaju dovoljno hranjivih tvari kroz prehranu ili nadomjestke, također su u osjetljivoj fazi rasta kada su potrebe za mikronutrijentima velike. Preuranjeno uvođenje kravljeg mlijeka ili odgađanje uvođenja čvrste hrane može povećati rizik.

Starije osobe često imaju smanjen apetit, kronične bolesti ili lijekove koji otežavaju apsorpciju nutrijenata. Osim toga, s godinama se smanjuje sposobnost apsorpcije vitamina B12.

Osobe s kroničnim bolestima probavnog sustava (npr. celijakija, kronični gastritis, upalne bolesti crijeva), te vegetarijanci i vegani koji ne planiraju pažljivo unos ključnih nutrijenata, također su rizična skupina.

Pravovremena edukacija, praćenje krvne slike i zdrave prehrambene navike ključni su za prevenciju nutritivne anemije kod ovih skupina.

KOJI SU SIMPTOMI NUTRITIVNE ANEMIJE?

Nutritivna anemija se često razvija polako, pa simptomi mogu biti blagi ili nejasni, osobito u početku. Upravo zbog toga lako se previdi ili se pogrešno pripisuje stresu, umoru ili “slabosti organizma”. No, s vremenom simptomi postaju izraženiji i mogu značajno narušiti svakodnevno funkcioniranje.

Najčešći znakovi uključuju:

• • kronični umor
  • slabost
  • pospanost
  • smanjenu koncentraciju

• ubrzan puls

• osjećaj lupanja srca

• vrtoglavice

Znakovi na koži i sluznicama uključuju:

• • bljedilo kože

• ispucale usne

• ranice u kutovima usta
• glatki, upaljeni jezik

Kod nedostatka željeza mogu se javiti i krhki nokti, ispadanje kose ili pika – potreba za konzumiranjem nejestivih tvari poput zemlje ili leda.

Kod manjka vitamina B12 mogu se javiti i neurološki simptomi, poput trnaca u rukama i nogama, nestabilnosti pri hodu ili čak promjena raspoloženja i pamćenja.

KAKO SE DIJAGNOSTICIRA NUTRITIVNA ANEMIJA?

Dijagnoza nutritivne anemije temelji se na pažljivom razmatranju simptoma, fizikalnom pregledu te laboratorijskim pretragama krvi. Osnovna pretraga je kompletna krvna slika (KKS), kojom se utvrđuju vrijednosti hemoglobina, broj crvenih krvnih stanica, njihov volumen (MCV), uz ostale važne karakteristike krvne slike.

Kod nedostatka željeza, eritrociti su obično manji i svjetliji (mikrocitna anemija), dok se kod nedostatka vitamina B12 ili folne kiseline nalaze povećani eritrociti (makrocitna anemija). Na temelju tih nalaza liječnik može posumnjati na određeni tip nutritivne anemije.

Za potvrdu se provode dodatne specifične pretrage: serumsko željezo, feritin (bjelančevina koja je pokazatelj zaliha željeza), vitamin B12, folna kiselina, kao i pokazatelji funkcije koštane srži. Kod sumnje na poremećaj apsorpcije mogu se preporučiti i gastroenterološke pretrage poput gastroskopije i kolonoskopije.

Važno je napomenuti da se nutritivna anemija ne dijagnosticira samo na temelju niskog hemoglobina, već kroz cjelovitu sliku laboratorijskih nalaza i kliničkih simptoma. 

KAKO SE LIJEČI NUTRITIVNA ANEMIJA?

Liječenje nutritivne anemije ovisi o uzroku i težini stanja, ali u većini slučajeva uključuje promjenu prehrambenih navika, dodavanje nutrijenata putem suplemenata, te po potrebi liječenje osnovnog uzroka (npr. bolesti probavnog sustava).

Kod nedostatka željeza, temelj liječenja je unos hrane bogate željezom – crveno meso, jetra, riba, grahorice, zeleno lisnato povrće i žitarice obogaćene željezom. Za bolju apsorpciju preporučuje se unos vitamina C (npr. sok od naranče) uz obrok ili putem suplementa. U težim slučajevima propisuju se tablete željeza, a rjeđe i intravenska primjena, osobito ako postoji poremećaj apsorpcije.

Kod manjka vitamina B12, ovisno o uzroku, provodi se suplementacija oralnim pripravcima ili injekcijama, osobito ako je riječ o teškom nedostatku ili poremećaju apsorpcije. Nedostatak folne kiseline liječi se povećanim unosom kroz prehranu (npr. zeleno povrće, agrumi, orašasti plodovi) i dodacima u obliku tableta.

Liječenje traje nekoliko tjedana do mjeseci, ovisno o stanju zaliha u tijelu. Važno je redovito pratiti krvnu sliku i ne prekidati terapiju prerano, čak i ako se simptomi povuku.

KOJE SU MOGUĆE KOMPLIKACIJE?

Kada se nutritivna anemija ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može dovesti do niza ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, koje utječu na različite organske sustave, a kod osjetljivih skupina mogu biti osobito opasne.

Kod trudnica, neliječena anemija povećava rizik od prijevremenog poroda, niske porođajne težine djeteta, pa čak i komplikacija tijekom poroda. Također, trudnice s teškom anemijom sklonije su infekcijama i imaju duži oporavak nakon poroda.

Kod djece, kronični nedostatak željeza može dovesti do usporenog rasta, smanjene otpornosti, te poremećaja kognitivnog razvoja, uključujući slabiju pažnju, učenje i pamćenje. Te posljedice mogu biti dugotrajne, čak i ako se kasnije nadoknade rezerve željeza.

Kod odraslih, neliječena anemija opterećuje srce i krvožilni sustav, budući da organizam pokušava nadoknaditi manjak kisika povećanjem rada srca. Dugoročno to može dovesti do uvećanja srca, nepravilnog ritma pa čak i zatajenja srca, osobito kod osoba s postojećim srčanim bolestima.

Osim fizičkih komplikacija, dugotrajni simptomi poput umora, slabosti i vrtoglavice mogu značajno narušiti kvalitetu života, radnu sposobnost i psihičko stanje.

7 SAVJETA ZA USPJEŠNU BORBU PROTIV ANEMIJE

1. Jedite raznoliko i uravnoteženo
   Svakodnevno konzumirajte hranu bogatu željezom (npr. crveno meso, jetrica, leća, špinat), vitaminom B12 (npr. riba, jaja, mliječni proizvodi) i folnom kiselinom (npr. zeleno lisnato povrće, orašasti plodovi, agrumi).
2. Povećajte unos vitamina C
   Vitamin C poboljšava apsorpciju željeza iz hrane biljnog podrijetla. Uz obroke konzumirajte svježe voće poput naranče, kivija ili popijte čašu soka od limuna.
3. Izbjegavajte kavu i crni čaj uz obroke
   Tanini iz ovih napitaka smanjuju apsorpciju željeza. Pijte ih barem sat vremena nakon obroka.
4. Redovito kontrolirajte krvnu sliku
   Osobito ako pripadate rizičnim skupinama (trudnice, dojilje, starije osobe, vegetarijanci, osobe s kroničnim bolestima probavnog sustava).
5. Razmotrite dodatke prehrani kad je potrebno
   U dogovoru s liječnikom uzimajte željezo, folnu kiselinu ili vitamin B12 kao dodatke, posebno u periodima povećanih potreba ili dokazanog manjka.
6. Vodite računa o posebnim prehrambenim stilovima
   Ako ste vegetarijanac ili vegan, planirajte prehranu uz stručnu pomoć kako biste unijeli dovoljno svih potrebnih mikronutrijenata.
7. Ne ignorirajte simptome
   Umor, slabost, bljedilo, vrtoglavica ili ubrzan puls nisu bezazleni – potražite savjet liječnika i provjerite krvnu sliku na vrijeme.

I ZA KRAJ …

Nutritivna anemija nastaje zbog nedostatka željeza, vitamina B12 i folne kiseline, ključnih za proizvodnju zdravih crvenih krvnih stanica. Dijagnoza se postavlja krvnim pretragama i klinički, a liječenje uključuje uravnoteženu prehranu, dodatke i liječenje osnovnog uzroka. Pridržavanjem pravilne prehrane i javljanjem vašem liječniku na vrijeme, mogu se prevenirati ozbiljne posljedice.

LITERATURA:

1. Davidsonove osnove interne medicine –  Stuart H. Ralston, Ian D. Penman, Mark W. J. Strachan, Richard P. Hobson
2. Cleveland Clinic – Vitamin Deficiency Anemia
3. World Health Organization – Anaemia
4. ScienceDirect – Nutritional Anemia
5. Johns Hopkins – Vitamin B12 Deficiency Anemia

Autor: Dr. Alda Ranogajec u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.

Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.

Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.