Alergije predstavljaju jednu od najčešćih zdravstvenih stanja u općoj populaciji, a smatra se da zahvaćaju više od 10% ljudi diljem svijeta.
Učestalost alergijske bolesti u stalnom je porastu, pogotovo u pedijatrijskoj populaciji.
Alergije se mogu javljati sezonski, no postoje i one koje su prisutne kroz cijelu godinu s periodima poboljšanja i pogoršanja.
Simptomi im mogu varirati od onih bezazlenih pa sve do po život opasnih stanja, poput anafilaktičke reakcije.
U ovom blogu vam donosimo detaljniji prikaz najčešćih alergija na hranu, lijekove, te na alergene iz zraka.
Također, donosimo i nekoliko savjeta kako možete posumnjate na alergiju te kada se trebate obratiti liječniku.
Alergije spadaju u bolesti imunološkog sustava koji je primarno odgovoran za borbu protiv virusa, bakterija i svega što je tijelu “strano”.
Normalno, imunološki sustav na sve što stvara opasnost za organizam reagira upalom.
Tijekom alergijske reakcije, imunološki sustav pogrešno prepoznaje što je za tijelo “opasno”.
To rezultira pretjeranom reakcijom na tvari, odnosno molekule (tzv. antigene) koje su inače bezopasni.
Tvari koje mogu uzrokovati alergijsku reakciju, nazivamo alergenima.
Alergeni se u tijelo mogu unijeti kroz probavni sustav, preko dišnog sustava te kontaktom preko kože. Jednom kad određeni alergen bude unesen u tijelo dolazi do stvaranja specifičnih IgE protutijela na taj alergen.
Sljedeći kontakt s istim alergenom rezultirat će burnom reakcijom kao posljedicom oslobađanja histamina iz stanica imunološkog sustava.
Glavne stanice koje oslobađaju histamin nazivaju se mastociti.
Djelovanje histamina dovodi do raznih simptoma kao što su otežano disanje, crvenilo kože, pad krvnog tlaka, svrbež kože i slično.
Razlog zašto kod pojedinih ljudi postoji pretjerana reakcija imunološkog sustava još uvijek nije u potpunosti jasna.
Smatra se da se radi o kombinaciji genetskih i okolišnih čimbenika.
Nasljeđe igra veliku ulogu u sklonosti za razvoj alergije. Tako će dijete imati 60-80% šansu za razvoj alergije ako su oba roditelja alergičari, odnosno 30-50% ako je samo jedan roditelj alergičar.
U posljednje vrijeme sve se više važnosti pridaje i takozvanoj “teoriji o higijeni”.
Naime, smanjena izloženost mikroorganizmima i tvarima iz okoliša u djetinjstvu, pogoduje razvoju alergija.
Tu teoriju potvrđuje i činjenica da je incidencija alergija puno veća u razvijenim zemljama nego zemljama u razvoju.
Iako je pojavnost alergija najčešća u djece, odrasle osobe također mogu razviti alergiju na nešto što im do tada nije smetalo.
Brojna istraživanja potvrđuju kako je pasivno pušenje jedan od najvažnijih faktora rizika za razvoj astme.
Zagađenje zraka u industrijaliziranim gradovima također povećava šansu za razvoj alergijske astme.
Važno je spomenuti da razvoju astme ponekad prethode učestali virusni ili bakterijski bronhitisi u ranom djetinjstvu.
Visokokalorijska i nezdrava prehrana te posljedični razvoj pretilosti u djetinjstvu, mogu biti jedan od okidača za razvoj alergije u adolescenciji i odrasloj dobi.
S druge strane, dojenje se pokazalo protektivno jer već u prvoj godini života pomaže u izgradnji imunološkog sustava. Majkama se preporučuje dojiti djecu minimalno 6 mjeseci od rođenja. Majčino mlijeko sadrži obilje imunoloških faktora, a najvažniji među njima je IgA protutijelo koje štiti sluznicu crijeva i dišnog sustava od patogena.
Najčešće postavljana pitanja u ordinaciji obiteljske medicine vezana su za širok spektar alergena.
Alergeni se mogu nalaziti svugdje oko vas, ali ovisno o mjestu ulaska u organizam davat će različite simptome.
Alergije koje su posredovane IgE protutijelima dijelimo na atopijske i neatopijske alergije.
Atopija podrazumijeva sklonost stvaranju specifičnih IgE protutijela na alergene iz okoliša, a praćena je kroničnim upalnim odgovorom.
Atopičari su dakle osobe koje pate od alergijskog rinokonjunktivitisa, alergijske astme ili atopijskog ekcema (dermatitisa) s periodima poboljšanja i pogoršanja simptoma.
Manifestacija atopijske bolesti ovisi o dobi. U prvim godinama života najčešći alergeni su nutritivni, a prezentiraju se atopijskim ekcemom. Astma se razvija obično prije 10. godine života, a najkasnije nastane rinokonjunktivitis.
Neatopijska alergijska reakcija nije kronična, već se radi o trenutnom otpuštanju već ranije stvorenih IgE protutijela koji nisu specifični za neki antigen.
Ovakav tip reakcije osoba može razviti nakon uboda insekta (pčela, osa, stršljen) ili uzimanja nekih lijekova (antibiotici,anestetici i dr.).
Alergije na neke namirnice najčešće se pojavljuju u djetinjstvu te se tijekom odrasle dobi postepeno gube. Nutritivne alergije se izgube u više od 85% djece do 20. godine života. Iznimka su alergije na kikiriki, orašaste plodove i ribu te oralni alergijski sindrom koji je češći u odrasloj dobi. Više o ovom sindromu pročitajte u nastavku bloga.
Nutritivne alergije zahvaćaju 10% svjetske populacije, od čega samo 1% čine odrasle osobe.
Većina alergijskih reakcija na hranu ima bezazleni tijek i daje simptome lokalne reakcije u probavnom sustavu.
Iako alergeni iz hrane rijetko prolaze sluznicu crijeva i dovedu do razvoja sistemske reakcije, takve reakcije su, ipak, moguće pa u slučaju nutritivnih alergija također treba biti na oprezu zbog moguće anafilaktične reakcije.
Većina alergena iz hrane ograničena je na svega nekoliko namirnica, a to su u djece:
U odraslih se lista alergena povećava te uz navedeno uključuje i sljedeće:
Simptomi nutritivne alergije mogu se pojaviti već pri dodiru hrane s ustima, a uključuju žarenje, crvenilo, oticanje jezika i mekog nepca.
Ukoliko je prošlo nekoliko minuta ili sati i hrana je već stigla do želuca ili crijeva, simptomi će biti nešto izraženiji.
Može se javiti mučnina i povraćanje, proljev, grčevi ili čak krv u stolici. Iako simptomi mogu biti vezani za probavni sustav, češće se alergija na hranu očituje kožnim promjenama kao što je pojava ili pogoršanje atopijskog dermatitisa.
Alergije na hranu gotovo nikad ne daju simptome rinitisa i astme. Ne smijemo zanemariti ni mogućnost razvoja anafilaktičke reakcije koja se prezentira naglo nastalim simptomima.
Simptomi anafilaktičke reakcije su:
Anafilaksija je hitno stanje koje zahtijeva brzu medicinsku intervenciju i intramuskularno davanje adrenalina. Ako netko od vaših bližnjih dobije neke od navedenih simptoma, odmah nazovite hitnu pomoć te slijedite upute medicinskog osoblja!
Oralni alergijski sindrom (OAS) je alergijska reakcija koja se javlja nakon konzumacije svježeg voća i povrća (najčešće se radi o jabuci) u osoba koje su alergične na pelud.
Iako se simptomi mogu javiti kroz cijelu godinu, izraženiji su u doba godine kada cvjetaju alergene biljke.
Osobe alergične na pelud senzibilizirane su na određene antigene peludi i na njih stvaraju IgE protutijela.
Neke molekule u hrani su strukturno slične antigenima peludi zbog čega dolazi do križne reakcije. Istraživanja su pokazala da simptome OAS-a pokazuje 20% djece i 60% odraslih alergičnih na pelud biljaka.
Nakon što osoba alergična na pelud pojede neku od namirnica slične molekularne strukture, pojave se simptomi koji su najčešće ograničeni na usnu šupljinu. Uz to bolesnici mogu imati i simptome karakteristične za alergiju na pelud kao što je alergijski rinitis ili astma. OAS rijetko daje simptome od strane probavnog sustava ili anafilaktičku reakciju.
Simptomi se javljaju nekoliko minuta nakon konzumacije hrane, a najčešći su:
Navedeni simptomi mogu trajati od nekoliko minuta do sat vremena, a ponekad ostanu neprimjećeni.
Za razliku od svježeg, termički obrađeno voće i povrće rijetko izaziva alergijsku reakciju.
Tako osobe koje imaju reakciju nakon što pojedu svježu jabuku, neće imati tako izražene simptome ako se radi o kompotu ili džemu.
Iznimka su osobe koje imaju atopijski dermatitis jer se on može pogoršati i nakon uzimanja kuhane ili smrznute hrane.
Najčešće kombinacije pelud-hrana koje uzrokuju oralni alergijski sindrom
Kao što je već navedeno, osobe koje boluju od OAS-a primarno su alergične na pelud nekih trava ili drveća.
Križna reaktivnost znači da IgE protutijela specifična za peludne alergene reagiraju sa sličnim alergenima iz hrane. Najčešći su sindromi vezani za ovakve križne reakcije:
U nastavku vam donosimo ostale moguće kombinacije peludi i hrane povezane s oralnim alergijskim sindromom.
Uobičajeno je intoleranciju na laktozu tumačiti kao alergiju na laktozu, no to je pogrešno.
Simptomi mogu biti slični alergiji na kravlje mlijeko no potrebno je napraviti distinkciju između ova dva stanja.
Intolerancija na laktozu nije imunološki posredovana reakcija već se radi o manjku enzima koji u crijevima razgrađuje mliječni šećer, a zove se laktaza.
Zbog izostanka razgradnje u crijevu, laktoza postane dostupna bakterijama crijevne mikroflore koje ju onda fermentiraju.
Fermentacijom nastaju plinovi koji uzrokuju simptome i nelagodu u trbuhu.
Intolerancija laktoze najčešći je oblik intolerancije na sastojke hrane, s puno većom učestalosti u odrasloj dobi u odnosu na dječju dob. Simptomi vezani za intoleranciju laktoze javljaju se otprilike pola sata nakon konzumacije hrane koja sadržava laktozu.
Simptomi uključuju bol u trbuhu, nadutost, proljev i flatulenciju (vjetrove).
Izbjegavanjem mlijeka i drugih proizvoda koji sadržavaju laktozu u potpunosti će nestati svi simptomi.
Aeroalergeni su čestice u zraku koje nakon doticaja sa sluznicom dišnog sustava dovode do stvaranja specifičnih IgE antitijela i alergijske reakcije.
Inhalacijski alergeni glavni su izvor alergena za atopijske bolesti.
Atopijski dermatitis (atopijski ekcem) je najčešća manifestacija atopijske bolesti i češće je uzrokovana nutritivnim (40%) nego inhalacijskim (30%) alergenima.
Do 3. godine alergeni iz hrane češće uzrokuju i alergijski rinokonjunktivitis, a kasnije su to aeroalergeni. Alergijsku astmu prvenstveno potiču aeroalergeni.
Inhalacijski alergeni dijele se na one koji su prisutni tijekom cijele godine (primjerice, kućna prašina) i one koje su izraženi sezonski (primjerice, peludi stabla i trava).
Najčešći aeroalergeni su:
Nakon što je alergen došao u kontakt sa sluznicom dišnog sustava dolazi do alergijske upale koja je u većini slučajeva ograničena.
Najčešći su simptomi dakle kihanje, curenje bistrog sadržaja iz nosa, svrbež i kongestija nosa te osjećaj pijeska i svrbež u očima.
Navedeni su simptomi dio kliničke slike alergijskog rinitisa i konjunktivitisa.
Katkad alergeni budu udahnuti i tek u plućima dođe do razvoja alergijske reakcije s pojavom simptoma astme.
Simptomi astme uključuju:
Simptomi alergijske astme često se pogoršavaju u periodima kada je bolesnik pojačano izložen aeroalergenima ili nakon virusne infekcije dišnog sustava.
Simptomi atopijskog dermatitisa najizraženiji su nakon kontakta kože s prašinom punom grinja. Osnovni su simptomi suha koža i uporan svrbež, dok je u kompletnoj kliničkoj slici na koži vidljivo crvenilo, ljuštenje, krastice, ogrebotine i mjehurići ispunjeni tekućinom.
Kao i kod alergija na hranu, u bolesnika s inhalacijskim alergijama, najvažnije je izbjegavati doticaj s alergenima.
Na taj način, učestalost pogoršanja astme, alergijskog rinitisa i atopijskog dermatitisa, svedena je na minimum.
Ponekad simptomi inhalacijskih alergija mogu podsjećati na prehladu ili blažu gripu.
Suha kože koja svrbi također može biti uzrokovana psorijazom ili pitirijazom, pretjeranim pranjem ruku, hladnim zrakom i dr.
Posumnjati na alergiju možete kada:
Imate li u obitelji nekog tko boluje od alergijske bolesti, šansa da ju i vi imate utoliko je veća. Ipak, za potvrdu alergije potrebna su alergološka testiranja o kojima će biti riječ u nastavku bloga.
Alergije na lijekove su reakcije preosjetljivosti posredovane IgE protutijelima, a na njih otpada 15% svih nuspojava na lijekove.
Ponekad je teško procijeniti radi li se o alergiji ili nekoj drugoj nuspojavi zbog čega pacijenti često iz straha izbjegavaju korištenje nekog lijeka.
Većina osoba koja prijavi alergiju na penicilin u kasnijim ekspozicijama ne razvije nikakvu reakciju.
Gastrointestinalni simptomi kao što su proljev i bolovi u trbuhu ne spadaju u alergijsku reakciju već je riječ o uobičajenoj nuspojavi.
Više od polovice alergijskih reakcija na lijekove otpada na antibiotike.
Alergija na lijekove najčešće se razvija nakon uzimanja:
Ako su pacijenti razvili preosjetljivost na neki beta-laktamski antibiotik, postoji mogućnost da će imati reakciju i na druge lijekove iz te skupine. Zato je uvijek bolja opcija tijekom sljedećeg liječenja prepisati neki antibiotik iz druge skupine.
Alergijska reakcija na lijekove može se razviti tek nakon prethodnog izlaganja lijeku i stvaranja specifičnih IgE protutijela.
Takve se reakcije razviju brzo nakon uzimanja lijeka, a simptomi mogu biti od blagih do razvoja anafilaktičke reakcije.
Neki lijekovi mogu uzrokovati i trenutnu aktivaciju mastocita bez prethodne senzibilizacije što nazivamo nealergijska preosjetljivost ili pseudoalergija.
Ovakva se reakcija najčešće javlja nakon uzimanja acetilsalicilne kiseline, opioidnih analgetika, antibiotika vankomicina ili nakon injiciranja jodnog kontrasta prije rendgenske pretrage.
Alergija na lijekove može uzrokovati razne simptome. Simptomi alergijskih reakcija na lijek mnogo su složenije od prethodno spomenutih alergija jer mogu nastati netom nakon izlaganja lijeku, ali i do nekoliko tjedana nakon (odgođene reakcije). Prvu skupinu nazivamo reakcije tip I, a u drugu skupinu ubrajamo reakcije tip II, III, IV.
Simptomi reakcije preosjetljivosti tip I, odnosno alergijske reakcije u užem smislu obuhvaćaju:
Simptomi reakcija preosjetljivosti tipa II, III i IV koje nisu posredovane specifičnim IgE protutijelima mogu se javiti i nekoliko tjedana nakon prvog dodira s lijekom.
Ovakve reakcije obuhvaćaju nekoliko stanja, a to su:
Neke alergije također svakodnevno susrećemo, a ne ubrajaju se u prethodno spomenute skupine. To su alergije na ubode insekata, alergije na lateks i alergijske reakcije na sunce.
Alergije na ubode insekata zapravo su alergije na otrove koje oni ubrizgaju prilikom uboda. U najvećem broju slučajeva radi se o ugrizima osa, stršljena, pčela ili bumbara.
Ovdje je također moguća križna reaktivnost između pčele i bumbara te ose i stršljena. Tako osobe koje su već senzibilizirane nakon uboda ose mogu razviti alergijsku reakciju već tijekom prvog uboda stršljena.
Otrovi ovih kukaca sadržavaju različite biogene amine i enzime koji mogu uzrokovati lokalnu i sistemsku reakciju.
Na mjestu uboda nastane otok i crvenilo često praćeno izrazitom boli, a posljedica je lokalnog učinka toksina.
Prava alergijska reakcija može se javiti odmah ili najkasnije 1 sat nakon uboda.
Najopasnije su generalizirane reakcije koje prema jačini možemo podijeliti u 4 stupnja:
Stupnjevi 3 i 4 smatraju se opasnima te se liječe kao anafilaktička reakcija.
Alergijska reakcija koja nastane nakon sljedećeg uboda može se prezentirati puno težom kliničkom slikom od one prethodne.
Iako ubodi kukaca rijetko dovode do alarmantnih stanja, potreban je oprez u prirodi jer u Hrvatskoj svake godine jedna osoba umre zbog uboda kukca.
Lateks je materijal dobiven od drva kaučukovca, a koristi se u proizvodnji raznih predmeta.
Alergiju na lateks ima 1-6% opće populacije i čak do 40% zdravstvenih djelatnika.
Najčešće se kao izvor alergijske reakcije na lateks spominju rukavice.
Ostali predmeti koje liječnici koriste također mogu biti načinjeni od lateksa primjerice stetoskop, kateteri, elektrode i dr.
Važno je naglasiti da su od lateksa građeni i kondomi te se alergijska reakcija može razviti i tijekom spolnog odnosa.
Kao i kod ostalih alergijskih reakcija, ovdje se također može raditi o lokaliziranoj ili generaliziranoj reakciji.
Simptomi alergije na lateks uključuju:
Preporučuje se prati ruke nakon kontakta s lateksom, izbjegavati lateks i koristiti predmete načinjene od drugih materijala kao što je PVC, silikon, neoprenska guma i dr.
Alergija na sunce iznimno je rijetka fotodermatoza uzrokovana IgE protutijelima.
Simptomi se jave već nakon kratkog izlaganja Suncu ili drugim izvorima svjetlosti slične valne duljine.
Ovaj tip alergije može biti dosta limitirajući za bolesnike jer se teško drži pod kontrolom.
Promjene na koži koje nastaju nakon izlaganja suncu nazivamo solarna urtikarija, a može se javiti i na dijelovima kože koji su prekriveni odjećom.
Simptomi se javljaju maksimalno pola sata nakon izlaganja suncu, a najčešće uključuju:
Promjene na koži se najčešće povuku u roku od nekoliko minuta nakon prestanka izloženosti suncu, a nikad ne zaostaju više od 24 sata.
Za postavljanje dijagnoze alergije na Sunce potrebno je isključiti ostale moguće uzroke fotodermatoze. T
a stanja uključuju neke bolesti vezivnog tkiva kao što je lupus, korištenje nekih lijekova (npr. klorpromazin), porfiriju te reakciju na topičke pripravke (npr. krema za sunčanje)
Ponekad klinička slika može biti siguran znak da se radi o alergijskoj reakciji.
Primjerice, ako pacijent razvije anafilaktičku reakciju na neki alergen to je dovoljan podatak da bi se ta osoba proglasila alergičarom.
U većini je slučajeva ipak potrebno provesti alergološka testiranja. Obiteljska anamneza u kojoj se saznaje o alergijama u bližih srodnika također je važna za dijagnostiku.
Za dokazivanje preosjetljivosti na pojedine alergene provode se sljedeći testovi:
Najčešće se provode test ubodom (eng. prick test) tako da vam na podlakticu sestra nakapa određeni alergeni te malom iglom ubode u kožu.
Reakcija je pozitivna ako na nekom od uboda nastane urtika veća od 3 mm u roku od 15 minuta.
Može se provoditi i intradermalni test koji je sličan prethodnom samo se alergeni ubodu nešto dublje u kožu.
Intradermalni test je osjetljiviji za alergen i precizniji od prick testa, no nosi veći rizik od lažno-pozitivnog rezultata.
Epikutani test ne provodi se ubodom već primjenom alergena u masti na kožu.
Tim se testom određuje samo odgođena reakcija na alergen ako prethodna dva nisu dala jasne rezultate.
Prije odlaska na testiranje osoba ne bi smjela koristiti lijekove protiv alergija jer uzimanje ovih lijekova može utjecati na rezultate testiranja.
Prije testiranja potrebno je na 7 dana prekinuti:
S druge strane, primjena dekongestivnih kapi za nos ili nazalin kortikosteroida (kortikosteroidi u spreju) neće utjecati na rezultate testiranja pa se mogu primjenjivati bez prekida.
Autor: Dr. Dominik Ljubas i Dr. Žaklina Cvitkušić u suradnji sa kolegama iz Poliklinike Mazalin.
Predstavljanje i sadržaj ove stranice smatraju se intelektualnim vlasništvom Poliklinike Mazalin i kao takvi su zaštićeni zakonima koji su trenutno na snazi. Sadržaj ove lokacije zaštićen je odredbama autorskog prava odnosno prava industrijskog i/ili intelektualnog vlasništva.
Poliklinika Mazalin posjeduje autorsko pravo uređivanja, izbora i usklađivanja sadržaja ove lokacije, sukladno članku 277. stavku 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Fotografije, slike, tekstovi, naslovi, video prikazi, sa ili bez zvuka, te svi drugi dokumenti na web stranici podliježu zakonima o autorskom pravu, industrijskom i/ili intelektualnom vlasništvu, te su kao takvi vlasništvo Poliklinike Mazalin ili treće osobe koja temeljem valjanog pravnog posla jamči ograničeno korištenje sadržaja. Djelomična ili potpuna reprodukcija sadržaja, bez prethodnog pisanog dopuštenja Poliklinike Mazalin strogo je zabranjena, isključujući reprodukciju izvršenu u skladu s potrebama tiska.
Kolačić | Trajanje | Opis |
---|---|---|
cookielawinfo-checkbox-analytics | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics". |
cookielawinfo-checkbox-functional | 11 months | The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional". |
cookielawinfo-checkbox-necessary | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary". |
cookielawinfo-checkbox-others | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other. |
cookielawinfo-checkbox-performance | 11 months | This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance". |
viewed_cookie_policy | 11 months | The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data. |